Vidljivost zvijezda na noćnom nebu smanjuje se daleko brže nego što se ranije mislilo!

Istraživački tim tvrdi da se vidljivost zvijezda znatno smanjuje zbog svjetlosnog onečišćenja

Zbog svjetlosnog onečišćenja u večernjim i noćnim satima ljudi diljem svijeta vide sve manje zvijezda na noćnom nebu. Zabrinjavajući podaci istraživanja potvrđuju da se svjetlosno onečišćenje povećava godišnjom stopom od sedam do deset posto, što je daleko više u odnosu na podatke dobivene satelitskim mjerenjima emisija umjetne svjetlosti na Zemlji.

Tako ukratko glasi zaključak istraživanja koje je predvodio Christopher Kyba iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti Helmholtz-Zentrum (GFZ) u Potsdamu i Sveučilišta Ruhr u Bochumu, zajedno s  kolegama iz NOIRLaba Američke nacionalne zaklade za znanost (NSF). Rezultati istraživanja, provedenog u sklopu znanstvenog projekta „Globe at Night“, objavljeni su 19. siječnja u časopisu Science, a temelje se na analizi više od 50.000 noćnih promatranja diljem svijeta.

U promatranjima su od 2011. do 2022. godine pomagali i brojni volonteri, a provedena su na ukupno 19.262 lokacija diljem svijeta (od toga 3.699 u Europi), i to u noćima bez oblaka i bez mjeseca. Osim toga, istraživači su koristili globalni model svjetline neba temeljen na satelitskim podacima iz 2014. godine. Prema istraživanju, broj zvijezda vidljivih na noćnom nebu smanjuje se brže nego što se ranije mislilo. Glavni uzrok je globalni problem svjetlosnog onečišćenja u večernjim i noćnim satima, koje se povećava godišnjom stopom od sedam do deset posto, što je daleko više u odnosu na podatke dobivene satelitskim mjerenjima emisija umjetne svjetlosti na Zemlji.

Svjetlosno onečišćenje u Europi raste stopom od 6,5 ​​posto godišnje

U studiji se navodi kako je nebo osvijetljeno dugo nakon zalaska sunca, a umjetna svjetlost posljedica je svjetlosnog onečišćenja koje remeti ritam ekosustava i ima vrlo štetne posljedice za okoliš, kao i za ljudsko zdravlje te sav biljni i životinjski svijet.

Istraživači su procijenili promjene u svjetlini neba temeljem broja vidljivih zvijezda te su zaključili kako nebo u Europi postaje svjetlije za 6,5 ​​posto godišnje, a u Sjevernoj Americi za 10,4 posto. Uz globalni prosjek od 9,6 posto godišnje, to znači da bi dijete rođeno na mjestu gdje se može vidjeti 250 zvijezda do svog 18. rođendana moglo vidjeti svega stotinu zvijezda.

Svjetleće reklame i osvijetljena pročelja zgrada doprinose svjetlosnom onečišćenju

Prema vlastitim izjavama, istraživači nisu očekivali ovu brzinu nakon analize podataka dobivenih satelitskim mjerenjima koja su čak ukazivala na blago smanjenje umjetne svjetlosti. Problem svjetlosnog onečišćenja na globalnoj razini još uvijek nije dovoljno istražen, a iako se umjetna svjetlost diljem svijeta teoretski može pratiti satelitskim mjerenjima, time se očito dobivaju neprecizni podaci. Razlog tome mogla bi biti promjena u korištenju rasvjete, ističu istraživači.

Naime, sateliti su osjetljivi na svjetlost usmjerenu prema nebu, ali ne i na svjetlost reklama i osvjetljenja pročelja zgrada koja uvelike doprinose svjetlosnom onečišćenju. Međutim, čak i uz pojačanje ovih uzroka svjetlosnog onečišćenja, to ne utječe na satelitske slike.

„Satelitska mjerenja nisu pouzdana jer senzori na satelitima nisu osjetljivi na plavi spektar u kojem LED svjetiljke imaju vrlo visoke emisije. Trend je zapravo očekivan jer sve efikasnija LED tehnologija znači masovno i nepotrebno osvjetljavanje svakog puteljka pod krinkom „uštede“. Jedan od primjera je grad Ivanec koji se hvali proširenjem mreže javne rasvjete s 3000 na 5000 svjetiljki kao metodom štednje. Tu su i sve agresivniji oglašivači koji ne prezaju pred postavljanjem mega reklamnih ekrana i panoa građanima doslovno ispred prozora, a građani koji pokušaju pružiti otpor budu sudski tuženi i privatno zastrašivani.“ - objavio je na Facebook stranici inicijative „Mračna strana svjetla“ Boris Štromar, dopredsjednik Udruge za zaštitu noćnog neba „Naše nebo“.

Plavo LED svjetlo baš i nije ekološko

Da plavo LED svjetlo također uvelike doprinosi svjetlosnom onečišćenju potvrđuje se i ovim istraživanjem. „Naše su oči noću osjetljivije na plavu svjetlost, a plava svjetlost ima tendenciju raspršivanja u atmosferi i više doprinosi osvijetljenosti neba“, objasnio je Christopher Kyba iz GFZ-a. „Unatoč sve većoj svijesti o globalnom problemu svjetlosnog onečišćenja, povećana upotreba LED tehnologija još nije dovela do poboljšanja.“

Oslanjanje na opažanja ljudi stoga je „pristup koji obećava“, ističe Kyba te dodaje kako su „volonteri diljem svijeta djelovali poput globalne mreže senzora i dali velik doprinos ovom istraživanju.“

Međutim, najveći dio podataka za razdoblje od 2011. do 2022. godine dolazi iz Europe i Sjeverne Amerike, dok je polovica azijskih opažanja zabilježena u Japanu, dakle u regijama gdje je svjetlosno onečišćenje trenutačno najizraženije. S obzirom na brze promjene u umjetnom osvjetljenju neba, osobito u zemljama u razvoju, ipak se ističe problem nedostatka podataka za regije s malo opažanja.

„Uz šire sudjelovanje volontera, mogli bismo identificirati trendove za druge kontinente, a možda čak i za pojedinačne države i gradove. Istraživanje se nastavlja, stoga večeras slobodno pogledajte nebo i javite nam što vidite“, poručila je Constance Walker, voditeljica projekta „Globe at Night“ iz NOIRLaba Američke nacionalne zaklade za znanost (NSF).

Kako se možete uključiti u mjerenje svjetlosnog onečišćenja doznajte putem sljedeće poveznice.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

„Vrući rad“ ruđerovaca rasvjetljava utjecaj organskog otapala na biokatalizator

U radu istaknutom na naslovnici uglednog kemijskog časopisa Chemistry – A European Journal, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) opisali su kako organsko otapalo dimetil-sulfoksid (DMSO) utječe na svojstva industrijski važnog enzima. Opisani rezultati važni su za optimizaciju industrijske primjene enzima halogenhidrin dehalogenaze u biokatalizi, izvijestili su iz Instituta Ruđer Bošković.

Svjetlosno onečišćenje i novi pravilnik onečišćen utjecajem rasvjetne industrije

U hrvatskim je medijima nedavno odjeknula vijest o obvezi uvođenja svjetlostaja, odnosno obveznog smanjenja javne rasvjete u noćnim satima i to u trajanju od najmanje tri sata. Tako će sve hrvatske jedinice lokalne samouprave uskoro morati odrediti u kojem će dijelu noći smanjiti intenzitet svoje vanjske rasvjete za najmanje 50 posto. Naravno, ostaje im i mogućnost njezinog potpunog gašenja.

Stručni skup „Svjetlosno onečišćenje danas“

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada i sporta, Škola narodnog zdravlja, Medicinski fakultet Zagreb i Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru organiziraju stručni skup pod nazivom „Svjetlosno onečišćenje danas“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER