Predstavljena „Strategija razvoja parasporta u Republici Hrvatskoj 2022.-2030.“

Dugoročna politika razvoja parasporta omogućit će osobama s invaliditetom bolje uključivanje u društvo i time poboljšati njihovo zdravlje i kvalitetu života

U vijećnici Grada Rijeke u ponedjeljak je održana prezentacija „Strategije razvoja parasporta u Republici Hrvatskoj 2022.-2030.“ u sklopu koje su predstavljeni ciljevi i vizija razvoja sporta za osobe s invaliditetom, odnosno parasporta u navedenom razdoblju.

„Strategija razvoja parasporta u Republici Hrvatskoj 2022.-2030.“ sadrži veliki broj kvantitativnih podataka, stavove i mišljenja trenera u parasportu, kao i intervjue sa svim ključnim dionicima. Prema ovoj Strategiji do 2030. godine težit će se ostvarivanju ukupno 33 strateška cilja koji su podijeljeni u šest područja s točno definiranim pokazateljima trenutnog i željenog stanja.

Autori Strategije su doc. dr. sc. Zrinko Čustonja, doc. dr. sc. Dario Škegro, Ratko Kovačić, dipl. oecc. i Ticijan Komparić, prof.

U Strategiji, između ostalog, stoji i kako se sustavnim razvojem parasporta želi poslati poruka o uključivosti u sport, pogotovo mladih osoba s invaliditetom te kako će dugoročna politika razvoja parasporta omogućiti osobama s invaliditetom bolje uključivanje u društvo čime se poboljšava i kvaliteta života i zdravlja osoba s invaliditetom, dok se talentiranim parasportašima žele omogućiti što bolji uvjeti za ispunjavanje njihovih potencijala i postizanje što boljih rezultata na svim razinama natjecanja.

Predstavljanju Strategije prisustvovali su gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, pročelnik Odjela za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke Zdravko Ivanković, županijska pročelnica za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) Ratko Kovačić, predsjednik Sportskog saveza osoba i invaliditetom grada Rijeke Ivan Kombol, predsjednik Saveza športova osoba s invaliditetom Primorsko-goranske županije Zvonimir Brozić te tajnik Športskog saveza osoba s invaliditetom grada Rijeke Luka Dobrović, kao i drugi predstavnici jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.

Prema riječima predsjednika HPO-a Ratka Kovačića, ovom Strategijom želi se dodatno potaknuti lokalna i regionalna samouprava na dodatno ulaganje u parasport kao i ukazati na probleme s kojima se parasportaši susreću, ali i upoznati javnost s projektima i programima koji se kroz navedeno razdoblje žele i planiraju realizirati.

„Sport ima veliku ulogu u socijalizaciji prvenstveno djece s invaliditetom. Kroz sport se osobe s invaliditetom mogu lakše uključiti u društvo i postati aktivni članovi zajednice“, rekao je Ratko Kovačić.

Važnost ulaganja u parasport naglasio je i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je istaknuo kako su uvjeti u sportskim dvoranama kojima upravlja Rijeka sport, a posebno Dvorana Zamet, prilagođeni osobama s invaliditetom.

„Društvo jednakih šansi nešto je što u Rijeci ne trebamo puno podcrtavati, jer kao Grad brinemo o tome da budemo ujedinjeni u našoj različitosti. Po pitanju sporta osoba s invaliditetom na području grada, ali i cijele županije vjerujem da se radi puno što dokazuje i broj iznimno uspješnih sportaša koji su postigli zavidne rezultate. Naša je uloga, kao jedinice lokalne samouprave da budemo posebno senzibilni prema potrebama osoba s invaliditetom te da im, što je više moguće, omogućimo dobre uvjete za bavljenje sportom“, zaključio je riječki gradonačelnik Marko Filipović.

U sustavu hrvatskoga parasporta trenutno djeluje 15 nacionalnih parasportskih saveza.

Od tog broja 14 je nacionalnih parasportskih saveza prema vrsti sporta, a jedan iz kategorije prema vrsti invaliditeta (Hrvatski športski savez slijepih). Deset saveza su nacionalni savezi ljetnih paraolimpijskih sportova, jedan je nacionalni savez zimskih paraolimpijskih sportova, a  pokriva tri paraolimpijska sporta: para alpsko skijanje, para nordijsko skijanje i parasnowboarding te još tri nacionalna saveza neparaolimpijskih sportova (parakarate, parašah i para obaranje ruku). Također, danas se na programu paraolimpijskih igara nalazi ukupno 28 paraolimpijskih sportova od čega šest zimskih i 22 ljetna parasporta.

Prema podacima Hrvatskog paraolimpijskog odbora u Hrvatskoj danas postoje 182 kluba koja okupljaju osobe s invaliditetom.

Što se tiče Rijeke, Sportski savez osoba s invaliditetom osnovan je 2009. godine kao sljednik Saveza za sport i rekreaciju općine Rijeka, koji je osnovan 1983. Kroz program javnih potreba u sportu sufinanciraju se projekti rane integracije i rehabilitacije osoba sa posebnim potrebama, kao i sufinanciranje redovnih aktivnosti Sportskog saveza osoba s invaliditetom grada Rijeke, odnosno sportskih udruga osoba s invaliditetom i oštećena sluha, kao i osoba s teškoćama u razvoju.

Članstvo Saveza čini devet sportskih klubova osoba s invaliditetom te pet pridruženih članica sportskih klubova gluhih, dok broj sportaša u klubovima iznosi 570. Savez obavlja sve administrativne i stručne poslove, kao i promociju sporta među osobama s invaliditetom te također prijavljuje i provodi EU projekte.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Već 1573 vrtlara javnog prostora sudjeluje u ozelenjavanju i uljepšavanju Beča

U sklopu inicijative „Vrtlarstvo iza ugla” Bečanke i Bečani mogu sudjelovati u održavanju stabala te ozelenjavanju i uljepšavanju manjih javnih zelenih površina u svojim četvrtima. Ovom inicijativom Grad Beč potiče građan(k)e da postanu vrtlari javnog prostora i pruža im besplatne informacije i savjetovanje.

Parkovi KBC-a Rijeka oživjeli radom osoba s invaliditetom

KBC Rijeka se o svojim pacijentima ne brine samo pružanjem medicinske skrbi, već kvalitetu njihovog liječenja nastoji povećati i uređenjem zelenih površina, javlja riječki portal Moja Rijeka. Socijalna osjetljivost KBC-a Rijeka ogleda se i u tome što na uređenju zelenih površina uglavnom rade osobe s invaliditetom, koje su na ovaj način dobile priliku za zaposlenje, ali i ono puno važnije – povećanje kvalitete vlastitog života!

U Splitu predstavljena kampanja „Želiš li se mijenjati za mjesto?“

Splitska komunalna tvrtka Split parking jučer je predstavila kampanju naziva „Želiš li se mijenjati za mjesto?“. Naime, personalizirani prometni znakovi s fotografijama osoba s invaliditetom koje direktno „pitaju“ svoje sugrađane žele li se mijenjati za mjesto jedna su od glavnih tema u Splitu posljednjih dana.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER