Isplaćene naknade za gnijezda bijele rode

Od početka projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode” isplaćeno je oko 700.000 kuna za popravak krovišta

Naknada za popravak i zamjenu krovišta isplaćuje se zbog šteta koje gnijezda bijelih roda svojom težinom čine vlasnicima objekata na kojima se nalaze. Visina naknade je 700,00 kn po gnijezdu.

Bijele rode vole društvo i blizinu ljudi, gnijezde se na krovovima kuća i gospodarskih objektima i nagrađuju vlasnike tih objekata. Vlasnicima objekata koji imaju gnijezdo rode na krovovima svojih kuća ili gospodarskih objekata isplaćena je naknada u iznosu od 700 kn po gnijezdu. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije već 13 godina projektom „Zaštita i očuvanje bijele rode” isplaćuju naknadu zbog sanacije šteta na krovovima, čime se ujedno doprinosi očuvanju prostora i biološke raznolikosti. Osim zaštite bijelih roda, projektom se istovremeno stvaraju uvjeti za razvoj ekološkog turizma u ruralnim područjima.

Naknada se isplaćuje za popravak i zamjenu krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom. Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i preko stotinu godina, tako da gnijezda dostižu impresivnu težinu. Najveća zabilježena gnijezda mogu biti visoka i široka preko dva metra te doseći masu od čak tisuću kilograma zbog čega dolazi do oštećenja krovišta. Stoga krovovi na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode imaju kraći vijek trajanja. Od početka projekta isplaćeno je oko 700.000 kuna za popravak krovišta.

Najveća zabilježena gnijezda mogu biti visoka i široka preko dva metra te doseći masu od čak 1000 kg zbog čega dolazi do oštećenja krovišta © JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Unatoč naknadi koja se isplaćuje, u zadnjih 10 godina evidentan je pad broja gnijezda na objektima i povećanje broja gnijezda na stupovima električne mreže. Glavni razlozi su rušenje gnijezda uslijed vremenskih nepogoda, premještanje gnijezda uslijed promjene krovišta, urušavanje starih kuća i štagljeva. 

Ove godine na području Zagrebačke županije zabilježeno je 267 gnijezda bijele rode od čega 31  gnijezdo na obiteljskim kućama i gospodarskim objektima, a 236 na stupovima:

  • gradovi s najvećim brojem gnijezda su:  Vrbovec (56) i Ivanić Grad (28)
  • općine s najvećim brojem gnijezda su: Dubrava (30),  Pisarovina (29) i Klinča Sela (29)
  • sela s najvećim brojem gnijezda su: Donja Kupčina (23), Donja Zdenčina (19) i Brčevec (16)

„Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu. Hvala svim stanovnicima Zagrebačke županije što nam pomažu u brizi i očuvanju ove posebne vrste.“ – poručila je dr. sc. Tatjana Masten Milek, ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Samobor: Na Stražniku otvorena staza „Upoznajmo šumu”

U Park šumi Stražnik otvorena je edukativno rekreativna staza „Upoznajmo šumu“ uređena sredstvima dobivenim iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je 830.000,00 kn od čega je 80 % financirano sredstvima Europske unije.

Rode u Zagrebačkoj županiji donose novce!

Naknada za popravak i zamjenu krovišta isplaćuje se zbog šteta koje gnijezda bijelih roda svojom težinom čine vlasnicima objekata na kojima se nalaze. Visina naknade je 700,00 kn po gnijezdu.

Predložite imena za malene rode iz Donje Kupčine

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije već tjednima svakodnevno prati što se događa u gnijezdu obitelji roda čija su tri ptića sve veća i veća. Stiglo je vrijeme da male rode dobiju imena, a u njihovom odabiru možete pomoći svojim prijedlozima do 5. srpnja 2022.

Danas se obilježava Svjetski dan bijele rode

Dan bijele rode (Ciconia ciconia) obilježava se s ciljem jačanja svijesti o važnosti zaštite bijele rode te upozoravanja na opadanje njihovog broja zbog nestanka prirodnih staništa. Bijela roda je dio identiteta hrvatskog sela i pokazatelj da živimo u zdravom okolišu. Hrvatska je svojom bioraznolikošću jedna od najbogatijih zemalja Europe, a naša je obaveza sačuvati to bogatstvo bioraznolikosti za buduće generacije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER