Dinara back to LIFE počinje s novom sezonom restauracije travnjaka

S prvim danom rujna počinje nova sezona restauracije dinarskih travnjaka čime će se dodatno povećati površine pod ovim vrijednim staništem

Nakon proljetne i ljetne stanke koja je potrebna kako se ne bi uznemiravalo životinje u vrijeme gniježđenja i podizanja mladunaca, projektni tim počinje s novom sezonom obnove zaraslih travnjaka.

Nadolazeća sezona restauracije trajat će od 1. rujna 2022. do 31. ožujka 2023., a zarasle travnjake nastavit će se obnavljati na širem području Ježevićkog suhopolja, između sela Koljane i Cetina. U prošlogodišnjoj sezoni restauracije ondje je već restaurirano 47,6 ha travnjaka te će se ove površine dodatno povećati u idućoj restauracijskoj sezoni, izvijestili su iz projekta Dinara back to LIFE.

Travnjaci se restauriraju ručnim uklanjanjem zarasle drvenaste vegetacije, posebice šmrike (Juniperus oxycedrus) čiji grmovi već desetljećima preuzimaju površine nekad otvorenih dinarskih travnjaka. Kako je riječ o vrsti koju stoka uglavnom ne jede, ne preostaje drugo nego ih ukloniti na ovaj način kao što se to tradicionalno radilo dok je u ovome kraju bilo mnogo više ljudi i njihove stoke.

Obnovom travnjaka prostor se želi vrstama kojima su travnjaci stanište te koji se zarastanjem gube. Kratkoprsta ševa (Calandrela brachydactyla) i ćukavica (Burhinus oedicnemus) primjeri su vrsta ptica koje ovise o otvorenim travnjacima, čiji je opstanak zbog njihovog zarastanja ugrožen ne samo ovdje na području Ježevićkog suhopolja koje je jedina preostala lokacija na kojoj ih se može naći na području Dinare, pored malobrojnih preostalih lokaliteta u Hrvatskoj. Posljednji gnijezdeći parovi ćukavice zabilježeni su na Ježevićkom suhopolju prije dvije godine te je zbog gubitka staništa ova rijetka i ugrožena vrsta odavde nestala. Stoga se obnovom travnjaka želi omogućiti njen povratak, nakon što je prošle godine gotovo 50 ha ovdašnjeg travnjaka vraćeno u povoljno stanje te nakon što se u novoj sezoni od zarastanja otvori još veća površina.

Upravo zbog toga što je područje Ježevićkog suhopolja bilo posljednje područje na Dinari na kojemu su se gnijezdile ćukavice te na kojem se i dalje gnijezde kratkoprste ševe, na ovom području se želi nastaviti s restauracijom travnjake kako bi se preokrenuli negativni trendovi u kvaliteti staništa za ove, ali i druge vrste ovisne o otvorenim staništima. Cilj je u ovoj sezoni obnoviti najmanje dodatnih 53 ha zaraslih suhih travnjaka na ovome području, sa željom da se restaurirani travnjaci nastave koristiti i održavati, odnosno da se održavaju uz pomoć stočara i njihovih stada. Ispaša je prirodni i najbolji način održavanja travnjaka, čime ekstenzivno stočarstvo iznimno doprinosi očuvanju biološke raznolikosti. Time bi se površine obnovljenih travnjaka trebale još više povećavati, što će utjecati na porast stočara i raznovrsne stoke na ispaši.

Uz restauraciju travnjaka, nastavit će se i radovi na obnovi lokvi i bunara, planinskih puteva i suhozida, koji su vrijedan dio naše baštine i doprinos da bavljenje stočarstvom bude lakše.

Kao i protekle godine, radovi na restauraciji travnjaka odvijat će se do kraja ožujka kada za brojne životinjske vrste počinje sezona podizanja mladunaca, što za ptice znači i gradnju gnijezda. U tom periodu priroda je najranjivija, a posebno se ističu ptice koje gnijezde na tlu kao što su to ćukavica ili kratkoprsta i ostale vrste ševa.

Podsjetimo, projekt Dinara back to LIFE je krajem srpnja objavio svoj prvi film „Otvoreni tip staništa – travnjaci“. Riječ je o prvom kratkom filmu napravljenom u sklopu projekta Dinara back to LIFE, a govori o važnosti travnjaka za bioraznolikost Dinare, o tome što ova staništa ugrožava te što se kroz projekt poduzima kako bi se dinarske travnjake sačuvalo. Projekt Dinara back to LIFE vodi Udruga Biom uz projektne partnere (Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Lokalna akcijska grupa Cetinska krajina), a Europska komisija nedavno ga je uvrstila među 19 uspješnih projekata obnove prirode iz cijele EU, i to prilikom predstavljanja dugo očekivanog prijedloga iznimno važnog Propisa o restauraciji prirode. Dinara back to LIFE je na navedeni popis uvršten kao jedini izdvojeni projekt iz Hrvatske.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zbog ovog ćete se izvrsnog projekta stalno vraćati u Supetar

Prva faza projekta rekonstrukcije bivšeg rasadnika Hrvatskih šuma u predjelu Trolokve u Supetru na otoku Braču bliži se kraju. Poučna staza koja će ovdje nastati na najljepši će način prezentirati tradiciju otočnog života i važnost očuvanja prirode.

Projekt Dinara back to LIFE objavio svoj prvi film!

„Otvoreni tip staništa – travnjaci“ prvi je kratki film napravljen kroz projekt Dinara back to LIFE, a govori o važnosti travnjaka za bioraznolikost Dinare, o tome što ova staništa ugrožava, te što se kroz projekt poduzima kako bi se dinarske travnjake sačuvalo.

Proglašen Park prirode Dinara

Najmlađi hrvatski park prirode prostire se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, i to na ukupnoj površini od 63.052 hektara što ga čini najvećim područjem parka prirode nakon Parka prirode Velebit

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER