Iz plastičnih boca za višekratnu upotrebu otpušta se preko 400 različitih kemikalija

Rezultati istraživanja ukazuju na propuste proizvođača i nepoštovanje standarda proizvodnje plastičnih boca za višekratnu upotrebu

Istraživači sa Sveučilišta u Kopenhagenu su u vodi iz plastičnih boca za višekratnu upotrebu pronašli nekoliko stotina različitih kemijskih tvari. Neke od njih potencijalno su štetne za ljudsko zdravlje, stoga ovo istraživanje naglašava potrebu za boljom regulativom i standardima proizvodnje.

Novo istraživanje danskih znanstvenika, objavljeno u časopisu Journal of Hazardous Materials, otkriva kako boce za višekratnu upotrebu izrađene od mekane plastike u vodu oslobađaju nekoliko stotina različitih kemijskih tvari.

„Bili smo zatečeni velikom količinom kemijskih tvari koje smo pronašli u vodi koju smo 24 sata držali u višekratnim plastičnim bocama. U vodi je bilo više stotina kemijskih tvari, uključujući one koje nikada prije nisu pronađene u plastici, kao i tvari koje su potencijalno štetne za ljudsko zdravlje. Nakon pranja boca u perilici posuđa bilo ih je čak nekoliko tisuća”, kaže Jan H. Christensen, profesor analitičke kemije okoliša na Odsjeku za biljne znanosti i znanosti o okolišu Sveučilišta u Kopenhagenu (Københavns Universitet - KU).

Christensen i njegova kolegica Selina Tisler su u vodi iz plastične boce otkrili više od 400 različitih tvari, kao i preko 3500 kemijskih tvari dobivenih iz deterdženta za perilicu posuđa. Velik dio toga činile su nepoznate tvari koje istraživači tek trebaju identificirati, ali čak i među identificiranim kemikalijama, toksičnost najmanje 70 % njih ostaje nepoznata.

Među otrovnim tvarima pronađenima u vodi istraživači kao posebno zabrinjavajuće ističu fotoinicijatore za koje je poznato da kao endokrini disruptori i karcinogeni imaju potencijalno štetne učinke na ljudsko zdravlje. Među štetnim kemijskim tvarima istraživači su pronašli i razne plastifikatore, antioksidanse i sredstva za otpuštanje koji se koriste u proizvodnji plastike, kao i dietiltoluamid (DEET) koji je najčešći aktivni sastojak u repelentima protiv insekata.

Pranjem u perilicama posuđa otpušta se još više kemikalija

Istraživači su testirali tri različite vrste višekratnih boca za vodu koje se najčešće mogu pronaći u danskim trgovinama. Dvije od njih bile su izrađene od biorazgradive plastike, kako je barem navedeno u deklaraciji proizvoda, a koristili su nove i već korištene boce. Boce su testirane prije i nakon strojnog pranja te nakon pet dodatnih ispiranja u vodi iz slavine.

Istraživači se nisu ograničili na analizu tvari za koje se sumnja da su prisutne, već su provjeravali sve prisutne tvari, a pri testiranju su oponašali načine na koje mnogi ljudi obično koriste plastične boce za piće, odnosno najčešće piju vodu koja se nekoliko sati držala u bocama. Vodu iz slavine stoga su 24 sata držali u novim i već korištenim bocama, zatim prije i nakon strojnog pranja boca, kao i nakon što su boce bile u perilici posuđa i temeljito isprane u vodi iz slavine.

„Ono što se najviše oslobađa nakon strojnog pranja su deterdženti s površine boca, a većina kemikalija koje se otpuštaju iz same boce ipak ostaje nakon strojnog pranja i dodatnog ispiranja. Najotrovnije tvari identificirane su nakon pranja boca u perilici posuđa, što pokazuje da će se pranjem vjerojatno brže istrošiti i tako povećavati otpuštanje kemikalija“, objašnjava Selina Tisler.

U novim bocama za višekratnu upotrebu u vodi je nakon dodatnog ispiranja ostalo blizu 500 različitih tvari, a više od stotinu njih otpušteno je iz plastike. Tisler stoga naglašava da se još treba istražiti je li voda u bocama štetna za ljudsko zdravlje jer se nakon istraživanja raspolaže samo procjenom koncentracije tvari, a sada je potrebno izvršiti i toksikološke procjene.

„Činjenica što su kemikalije pronađene u vodi ne znači da je voda nije zdrava i da utječe na nas ljude, no problem je u tome što to jednostavno još ne znamo. U svakom slučaju, nije ugodno znati da pijemo ostatke deterdženta ili drugih kemikalija”, kaže Tisler.

„Vodimo veliku brigu o niskoj razini pesticida u vodi za piće, ali kada je ulijemo u plastičnu bocu u nju dodajemo stotine ili čak tisuće tvari. Iako još ne možemo sa sigurnošću tvrditi da tvari sadržane u višekratnim bocama za piće štetno utječu na naše zdravlje, ja ću ubuduće koristiti staklenu ili kvalitetnu bocu od nehrđajućeg čelika”, kaže Jan H. Christensen.

Proizvođači trebaju preuzeti odgovornost za kvalitetu svojih proizvoda

Istraživači vjeruju da proizvođači boca dodaju samo mali dio pronađenih tvari te da većina njih u boce dospijeva kasnije tijekom procesa proizvodnje ili tijekom uporabe, kada možda reagiraju s ili iz drugih tvari kojima su izložene. To, primjerice, objašnjava prisutnost pronađenog dietiltoluamida (DEET) pa istraživači pretpostavljaju da se dobiva razgradnjom jednog od plastifikatora.

„Moramo naglasiti kako smo uz pronađene poznate sastojke proučili samo mali dio toksičnosti, a potrošači imaju pravo znati sadrži li proizvod bilo koju drugu tvar koja je štetna za njihovo zdravlje“, tvrdi Selina Tisler i dodaje kako rezultati ovog istraživanja ukazuju na propuste proizvođača i nepoštovanje standarda proizvodnje.

„Studija pokazuje koliko malo znamo o kemikalijama koje otpuštaju proizvodi s kojima naša hrana i piće svakodnevno dolaze u dodir. Također, velik problem predstavljaju i nedovoljno strogi propisi i mjerenja tijekom proizvodnje, stoga je jako važno kvalitetnije regulirati ovo područje, kako u Danskoj, tako i u cijelom svijetu”, kaže Christensen.

„Nadajmo se da će tvrtke koje stavljaju svoja imena na plastične boce za višekratnu upotrebu biti pažljivije prema odabiru proizvoda koje nabavljaju od svojih dobavljača i možda postaviti veće zahtjeve za boljom kontrolom svih sastojaka boca“, zaključuje Selina Tisler.

Do tada vam savjetujemo da koristite staklene boce ili pak skuplje, ali kvalitetnije boce od nehrđajućeg čelika.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

Konačno potvrđeno - Plastika je smrtonosna!

S osam milijuna tona plastičnog otpada koji svake godine završi u svjetskim morima i oceanima, posve je opravdana zabrinutost zbog ubrzanog širenja plastike i njezine sveprisutnosti u okolišu. Unatoč tome, do sada se iznenađujuće malo znalo o pravom utjecaju plastičnog onečišćenja na ljudsko zdravlje. Nova revolucionarna studija otkriva pak zdravstvene rizike na svakom stupnju životnog ciklusa plastike.

Jesmo li bliže pronalaženju mikroplastike u ljudskom organizmu?

Znanstvenici Sveučilišta Arizona su zahvaljujući novoj metodologiji identificirali sićušne tragove plastike u ljudskom tkivu, čime bi se konačno moglo omogućiti lakše otkrivanje nakupljenih čestica mikroplastike i nanoplastike u ljudskom organizmu, objavio je britanski The Guardian.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER