Nuklearnom energijom protiv klimatskih promjena?

„Nuklearna energija mora biti dio rješenja“

Republika Hrvatska se uz s još devet država članica EU-a pridružila otvorenom pismu u kojem se ističe važnost nuklearne energije u borbi protiv klimatskih promjena, izvijestilo je u ponedjeljak Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Kako je danas izvijestilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, otvoreno pismo u kojem se ističe važnost nuklearne energije u borbi protiv klimatskih promjena potpisali su Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija i Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, čime se Hrvatska pridružila Bugarskoj, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Rumunjskoj.

Priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:
 
„Dekarbonizacija zahtijeva trenutne i duboke tranzicije u proizvodnji i potrošačkim aktivnostima. Obnovljivi izvori pritom igraju ključnu ulogu u energetskoj tranziciji.
 
Međutim, nuklearna energija, kao stabilan i neovisan izvor energije bez ugljika, mora biti dio rješenja u borbi protiv klimatskih promjena. Nuklearna energija prilika je za nastavak razvoja snažne europske industrije s dodanom vrijednošću, tisuće novih kvalificiranih radnih mjesta, vodeću europsku ulogu u zaštiti okoliša i osiguranje strateške autonomije Europe kao i energetsku samodostatnost. Tekst pisma je u nastavku:
 
Zašto je Europljanima potrebna nuklearna energija
 
Ulozi su doista visoki: posjedujemo li uistinu ambiciju, ili ne, boriti se protiv klimatskih promjena i postići energetsku neovisnost? Hoćemo li se osloniti na naša najbolja sredstva, ili ne, kako bismo dekarbonizirali naše gospodarstvo?
 
Klimatske promjene nisu buduće, već današnja najvažnija bitka. U posljednjem izvješću o klimatskim promjenama IPCC (Međuvladin panel o klimatskim promjenama) je vrlo jasno iznio svoja predviđanja: naš cilj vezan za globalno zatopljenje od najviše 1,5 °C do 2 °C tijekom 21. stoljeća nikada neće biti postignut, osim ako se u idućih osam godina ne dogodi znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.
 
Rast cijena energije također je pokazao koliko je važno što je prije moguće smanjiti našu energetsku ovisnost o trećim zemljama. Problemi s opskrbom bit će sve učestaliji i nemamo izbora nego diversificirati opskrbu. Moramo pripaziti da ne povećavamo svoju ovisnost o uvozu energije izvan Europe.
 
Dekarbonizacija zahtijeva trenutne i duboke tranzicije u našim proizvodnim i potrošačkim aktivnostima kako bismo ih učinile manje ugljično intenzivnima. To podrazumijeva masovno elektrificiranje naše uporabe i razvoj niskougljične industrije poput vodika, koji također zahtijeva proizvodnju električne energije.
 
Nuklearna energija mora biti dio rješenja. Iako obnovljivi izvori energije igraju ključnu ulogu u našoj energetskoj tranziciji, potrebni su nam i drugi izvori energije bez emisija kako bismo zadovoljili naše potrebe, na dostatnoj i konstantnoj razini. Nuklearna energija je nužna. Ona već čini polovicu europske proizvodnje električne energije bez ugljika.
 
Nuklearna energija je ključni dostupan, stabilan i neovisan izvor energije. Prvenstveno, zato jer sprječava da europski potrošači budu izloženi nestabilnosti cijena, s obzirom na to da se trenutačno suočavamo s cijenama plina. Zatim, jer evidentno pridonosi neovisnosti naše opskrbe energijom i električnom energijom. To je dostupna energija bez ugljika koja može isporučiti veliku količinu konkurentne električne energije bez povećanja naše ovisnosti o opskrbi električnom energijom iz trećih zemalja.
 
Nuklearna energija je sigurna i inovativna. Više od šezdeset godina europska nuklearna industrija dokazuje svoju pouzdanost i sigurnost. Jedan je od najreguliranijih sektora na svijetu, s 126 nuklearnih reaktora u 14 država članica. Stalna razmjena znanja među agencijama omogućava industriji postizanje najviših sigurnosnih standarda na svijetu. To se posebno odnosi na metode gospodarenja otpadom.
 
Europska nuklearna industrija vodeća je na svijetu i tehnološki intenzivna industrija. Razvoj industrije mogao bi u bliskoj budućnosti osigurati visokokvalificirana radna mjesta za više od milijun europskih radnika. Kako suradnja među državama članicama raste, uskoro ćemo imati mogućnost izgradnje novih modernih reaktora, kao što je projekt Malih modularnih reaktora (SMR).
 
Zbog toga nuklearnu energiju treba tretirati jednako kao i sve druge izvore energije s niskim udjelom ugljika. Europski ugovori omogućuju svakoj državi članici da definira vlastiti energetski miks. Naša prava moraju biti zajamčena, a sve tehnologije s niskim emisijama ugljika za proizvodnju električne energije trebale bi se razmatrati na ravnopravnoj osnovi.

Stoga je apsolutno nužno da nuklearna energija bude uključena u europski okvir taksonomije do kraja 2021. Sve znanstvene procjene koje je zatražila Europska komisija o utjecajima nuklearne energije na okoliš dolaze do istog zaključka: ne postoje znanstveni dokazi da je nuklearna energija manje klimatski prihvatljiva od bilo kojeg energetskog izvora uključenog u taksonomiju.
 
Da bismo pobijedili u borbi za klimu, trebamo nuklearnu energiju. To je za sve nas ključno i pouzdano sredstvo za niskougljičnu budućnost. Sve u svemu, nuklearna energija je čist, siguran, neovisan i konkurentan niskougljični izvor energije. Nuklearna energija prilika je za nas Europljane kako bismo nastavili razvijati snažnu industriju s dodanom vrijednošću, stvarati tisuće kvalificiranih radnih mjesta, jačati naše vodstvo u zaštiti okoliša i osigurati stratešku autonomiju Europe i energetsku samodostatnost. Nemojmo propustiti takvu ključnu priliku."
 
Potpisnici otvorenog pisma su:

  • Bugarska: Andrej Živkov, ministar energije
  • Češka: Karel Havlíček, potpredsjednik Vlade, ministar industrije i trgovine, ministar prometa
  • Finska: Mika Tapani Lintilä, ministar gospodarskih poslova
  • Francuska: Bruno Le Maire, ministar gospodarstva, financija i oporavka i Agnès Pannier-Runacher, delegirana ministrica za industriju
  • Hrvatska: Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija i Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja
  • Mađarska: Mihály Varga, potpredsjednik Vlade, ministar financija
  • Poljska: Tadeusz Kościński, ministar financija, razvojnih fondova i regionalne politike i Michał Kurtyka, ministar klime i okoliša
  • Slovačka: Igor Matovič, potpredsjednik Vlade i ministar financija
  • Slovenija: Andrej Šircelj, ministar financija i Jernej Vrtovec, ministar infrastrukture
  • Rumunjska: Virgil Popescu, ministar energije i privremeni ministar gospodarstva, poduzetništva i turizma i Dan Vîlceanu, ministar financija

MINGOR / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Novo LIFE programsko razdoblje (LIFE 2021.-2027.)

Program LIFE jedini je financijski instrument Europske unije namijenjen isključivo financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime s ciljem provedbe, poboljšanja i razvoja EU politika i zakonodavstva iz područja okoliša, prirode i klime kroz sufinanciranje projekata s europskom dodanom vrijednošću.

Nuklearna energija i plin nisu „novo zeleno“!

Peticiju za zaustavljanje „zelenog pranja“ nuklearne energije i plina pokrenuo je Sven Giegold, član skupine Zelenih/EFA u Europskom parlamentu i glasnogovornik Europske zelene skupine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER