Pri ekstremno visokim temperaturama stabla prestaju „hvatati“ ugljikov dioksid

Stabla se znoje kako bi preživjela ekstremne temperature

Fotosinteza je proces od velike važnosti za sva bića na našem planetu. Dođe li do ometanja normalnog odvijanja toga procesa antropogenim djelovanjem, postaju ugrožena sva bića ovisna o kisiku. U Australiji je primijećen prestanak uklanjanja CO2 iz zraka od strane stabala pri ekstremnim temperaturama, što je zabilježeno kao još jedan dokaz sve vidljivijeg lošeg utjecaja klimatskih promjena.

Uklanjanje ugljika iz zraka

Istraživači u Australiji zabilježili su novo, čudno zapažanje o tome kako stabla reagiraju na ekstremne temperature. Nakon cjelogodišnjeg promatranja stabala u zemlji, znanstvenici s Hawkesbury Institute for Environment Sveučilišta Western Sydney, otkrili su da se pri visokim temperaturama lišće „znoji“ kako bi preživjelo.

Do sada se vjerovalo da se procesi fotosinteza (prevođenje ugljikovog dioksida iz zraka djelovanjem Sunčeve energije u organske hranjive tvari i kisik) i transpiracija (proces oslobađanja vode) ne mogu odvijati jedan bez drugoga.

Novo istraživanje australskih znanstvenika, objavljeno u časopisu Global Change Biology, pokazalo je da tijekom ekstremnih valova topline, stabla privremeno prestaju hvatati ugljik iz zraka, čak i ako nastave oslobađati vodu kroz svoje listove transpiracijom. Ovaj proces nazvali su „znojenje“ stabla. Ono pomaže u održavanju stabla hladnim, ali opažanje vezano za hvatanje ugljika povećava zabrinutost oko toga što će se dogoditi pri napredovanju globalnog zatopljenja.

Ako se aktualna predviđanja pokažu točnima, te ekstremne temperature postajat će samo sve češće i ozbiljnije. Profesor Mark Tjoelker, autor ovog istraživanja, rekao je za Guardian da „ako se ekstremni valovi topline pojave na velikom području...jasno je da će stabla i izvorne šume toga područja hvatati manje ugljika. A ako dođe do povećane učestalosti toplinskih valova to će očito utjecati na njihovu sposobnost skupljanja ugljika iz zraka.“

Nameće se pitanje postoji li mogućnost da, pri takvim ekstremnim uvjetima, stabla u potpunosti prestanu s uklanjanjem ugljikovog dioksida?  

Stabla pod utjecajem ekstremne klime

U svrhu istraživanja, istraživači su posadili desetak sadnica („whole-tree capsules“) na dvije lokacije: šuma Hawkesbury i mjesto Yarramundi blizu Sydneya. Mogućnost kontrole vlažnosti, temperature i ostalih klimatskih uvjeta eksperimentalnog sustava dalo je istraživačima uvid u vrijednosti svih potrebnih varijabli.

U pola kapsula, istraživači su simulirali okruženje za rast u kojem je prosječna temperatura viša za tri stupnja Celzijeva u odnosu na sadašnju. To je predstavljalo temperaturne uvjete moguće u budućnosti ako se klimatske promjene ne obuzdaju. Simulirano je nekoliko „toplinskih valova“ da bi se vidjelo kako će se stabla s njima nositi.

Stabla uzgojena u uvjetima viših temperatura nisu nužno rasla ništa bolje nego ona uzgojena pri nižim, sadašnjim temperaturama. „Nije bilo važno jesu li stabla rasla u trenutni klimatskim uvjetima ili u uvjetima buduće klima gdje je simulirana temperatura bila za tri stupnja viša“, navodi Tjoelker za Guardian, „jednako su dobro reagirala.“

Poznato je da stabla reagiraju na stres na brojne načine, a čini se da je njihovo „znojenje“ jedan od njih. Često taj stres potječe od ljudske aktivnosti: od prometa u njihovoj blizini do slučajnih ozljeda stabla kosilicom. Takav stres može promijeniti izgled stabla i usporiti njegov rast.

"Znojenje" stabala kao odgovor na ekstremne temperature / Foto: Creative Commons / Pixabay

Nužnost genetskog inženjerstva stabala?

Daljnja istraživanja trebala bi se provesti korištenjem drugih vrsta stabala kako bi se utvrdilo vrijedi li ovaj mehanizam i za druge vrste van australskih (Eucalyptus parramattensis). Ako se to dokaže, moglo bi značiti nevolje za ljude. Stabla su važan dio ekosustava potreban za naš opstanka na planetu Zemlji. Ugljikov dioksid, dospio u zrak emisijama iz prometa i industrije ili našim izdisanjem, stabla procesom fotosinteze prevode u kisik.

Bez poduzimanja značajnih koraka za usporavanje klimatskih promjena, ekstremni valovi topline postat će sve češći i intenzivniji. Ako stabla počnu hvatati manje ugljikovog dioksida ili ga u potpunosti prestanu hvatati i prevoditi u kisik, mogući utjecaj te pojave na ljudsku vrstu, ali i ostale organizme ovisne o kisiku, postao bi puno kompleksniji i ozbiljniji.   

Za sada je potrebno napraviti još istraživanja za bolje razumijevanje procesa „znojenja stabla“ i za nalaženje odgovora je li stvarno moguće da stabla jednog dana u potpunosti prestanu hvatati ugljikov dioksid. Ako se to pokaže mogućim, možda će biti potrebna istraživanja usmjerena na genetsko inženjerstvo stabala kako bi se osiguralo njihovo, a time i naše, daljnje preživljavanje.

B.K.

VEZANE VIJESTI

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Stabla u gradovima ublažavaju urbani utjecaj na klimu

Stabla u urbanim područjima su puno više od same dekoracije. Ona obogaćuju život u gradovima, ublažavaju klimatske promjene i njihove posljedice te spašavaju porezne obveznike od potrošenih milijuna. Pohranjivanjem velike količine ugljika, stabla ublažavaju ionako veliki utjecaj gradova na klimatske promjene.

Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 °C

Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje ukazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sadnjom stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila znanstvenu potvrdu onoga što već intuitivno zna.

Beč izdvaja osam milijuna eura za sadnju novih stabala!

Na području grada Beča ima oko 480.000 stabala, no sve zelenija austrijska metropola, koja se odlučno bori protiv klimatskih promjena, želi ih još više! Onečišćenje zraka je posebno izraženo u velikim gradovima, stoga se bečka gradska uprava odlučila na sadnju velikog broja novih stabala te će za tu namjenu, kao i za održavanje postojećeg zelenila, u 2019. i 2020. godini izdvojiti čak osam milijuna eura.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER