Lastavica je uvjerljiva pobjednica izbora za Pticu godine 2021.

Poslovica kaže da jedna lasta ne čini proljeće, ali u ovim zimskim danima vrsta ptica koja svoja gnijezda svija uz ljudske nastambe već više od 7.000 godina osvojila je srca većine glasača

Lastavica (Hirundo rustica) je dobro poznata i raširena vrsta kojoj, nažalost, brojnost opada niz godina uslijed smanjenja broja letećih kukaca kojima se hrani. Pad brojnosti lastavičinog plijena posljedica je pojačanog korištenja pesticida u poljoprivredi u proteklih pedeset godina, kao i česti slučajevi uništavanja njihovih gnijezda koja često rade na mjestima koja ne odgovaraju ljudima.

U prvih nekoliko dana glasanja koje je provedeno putem interneta i tim je putem po prvi put bilo otvoreno široj javnosti, odvijala se neizvjesna borba za titulu ptice godine između lastavice (Hirundo rustica) i ćukavice (Burhinus oedicnemus), koja je čak jedno vrijeme vodila tijekom zaprimanja glasova. No, na koncu je s 287 glasova pobijedila dobro poznata i raširena vrsta kojoj, nažalost, brojnost opada niz godina uslijed smanjenja broja letećih kukaca kojima se hrani.

Pad brojnosti lastavičinog plijena posljedica je pojačanog korištenja pesticida u poljoprivredi u proteklih pedeset godina, kao i česti slučajevi uništavanja njihovih gnijezda koja često rade na mjestima koja ne odgovaraju ljudima.

Ćukavica je s 204 glasa zadržala drugo mjesto u ovom izboru za Pticu godine 2021. Ova vrsta može se pronaći na svega nekoliko lokacija u Hrvatskoj, kao što je nedavno proglašeni Park prirode Dinara, zbog čega ima status ugrožene vrste u Hrvatskoj. Napuštanjem tradicionalnog stočarstva dolazi do postupnog zarastanja kamenjarskih pašnjaka koja su jedno od glavnih staništa ćukavice na našim područjima. Zarastanje otvorenih kamenjarskih pašnjaka je raširen problem u Hrvatskoj i predstavlja prijetnju mnogim vrstama ptica, ali i ostaloj flori i fauni vezanoj uz takva staništa.

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedini je preostali specijalizirani pernati strvinar u Hrvatskoj, a jedina se stabilna populacija nalazi na otocima Kvarnera. Zahvaljujući svojem načinu prehrane bjeloglavi sup ima važnu ulogu u sprečavanju širenja bolesti u ekosustavu. No, česta je žrtva trovanja, što je i jedan od glavnih faktora izumiranja kontinentalne hrvatske populacije koja se nekoć protezala duž obale, središnje Hrvatske i Slavonije. U ovogodišnjem izboru za pticu godine bjeloglavi sup osvojio je 171 glas ljubitelja ptica i prirode.

Sve tri vrste u ovogodišnjoj konkurenciji nominirali su ornitolozi udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka.

Izbor za pticu godine u Hrvatskoj prvi su put proveli ornitolozi i organizacije koje se bave proučavanjem i zaštitom ptica i prirode 2016. godine, kada je tom titulom proglašena bregunica (Riparia riparia). Izbor je ponovno održan 2018. godine, koja je proglašena godinom čigre, s fokusom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons), a 2019. je Ptica godine bila prepelica (Coturnix coturnix), te potom zlatovrana kao Ptica godine 2020.

Sudjelovanje u izboru ptice godine prvi je put široj javnosti bilo otvoreno 2021. godine u želji da što širi krug ljudi osvijesti potrebu dobrobiti ptica, njihovih staništa i očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj.

VEZANE VIJESTI

Glasajte za Pticu godine 2021.

Za razliku od proteklih godina kada su pticu godine birali ornitolozi i organizacije koje se bave proučavanjem i zaštitom ptica i prirode, sudjelovanje u izboru ptice godine ovoga puta otvoreno je široj javnosti, odnosno svima zainteresiranima za dobrobit ptica, njihovih staništa i očuvanje bioraznolikosti u Hrvatskoj.

Crni kolovoz za ptice

Novim pravilnikom o lovostaju koji ponovno predviđa da sezona lova na prepelice počinje u kolovozu tijekom njihovog razmnožavanja, Hrvatska nastavlja kršiti europske i hrvatske propise o zaštiti ptica, upozorava Udruga BIOM.

2019. godina proglašena je godinom prepelice

Udruga Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) proglasile su 2019. godinu „Godinom prepelice“. Obje udruge provode aktivnosti zaštite prepelice koje su prije svega usmjerene na sprečavanju krivolova. Procjenjuje se da u krivolovu godišnje strada minimalno 40.000 prepelica,  ali stvarni broj je vjerojatno veći.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER