Dana 2. veljače obilježava se jubilarni 50. Svjetski dan vlažnih staništa

Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana vlažnih staništa je „Nerazdvojivost voda, močvara i života“

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se s ciljem podizanja globalne svijesti o vitalnoj ulozi močvara za ljude i naš planet

Dana 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru na obali Kaspijskog mora potpisana je Konvencija o vlažnim staništima (močvarama) od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupila 171 država s čak 2.331 vlažnim područjem od međunarodnog značaja koji zauzimaju ukupnu površinu od preko 2,1 milijuna četvornih kilometara. Ramsarska područja su vlažna (močvarna) staništa koja su osobito važna kao staništa ptica, a zemlje s najviše takvih područja su Ujedinjeno Kraljevstvo sa 175 i Meksiko sa 142, dok najveću površinu takvih staništa ima Bolivija (oko 148.000 četvornih kilometara). Hrvatska ima pet takvih močvarnih područja i to: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, budući park prirode Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Vlažna ili močvarna područja su staništa koja su stalno ili privremeno prekrivena vodom. To su rijeke i jezera, ali i poplavne livade i šume te primjerice morska obala i koraljni grebeni. Urbana vlažna područja nalaze se u naseljima ili njihovoj bližoj okolici te su vrlo važna zbog svog doprinosa zdravlju gradskog stanovništva i poboljšavanja kvalitete zraka. Takva su urbana područja često mjesta za rekreaciju, odmor i opuštanje, kao što su, primjerice, zagrebačka Savica, Jarun i Bundek.  U gradovima na obalama mora očuvana vlažna staništa također imaju važnu ulogu u sprječavanju poplava uslijed klimatskih promjena jer upijaju suvišnu količinu vode u okolišu. Osim toga, močvarna staništa pročišćavaju vodu jer biljke iz vode koriste hranjive tvari i talože sedimente, a takav se prirodni proces koristi u uređajima za pročišćavanje vode u nekim gradovima.

U močvarna staništa ubrajaju se sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume, travnjaci, kao i obale mora, a ribnjaci, rižina polja i solane su vlažna staništa koja je stvorio čovjek. Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz njih je vezano i više od 40 % vrsta biljaka i životinja. Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.

  • Zaštita, obnova i odgovorno korištenje potencijala močvarnih staništa ključ je očuvanja bioraznolikosti / Pixabay

Močvare osiguravaju više od milijardu radnih mjesta i pružaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna dolara godišnje

Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od početka 18. stoljeća izgubljeno je gotovo 90 % močvarnih područja u svijetu. Stoga Ramsarska konvencija ima za cilj zaustaviti taj pad zaustaviti te osigurati očuvanje i održivo korištenje svjetskih močvara, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti, tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima. Vlažna staništa imaju i iznimnu važnost u obrani od poplava jer nizinska rijeka s očuvanim obalnim područjem u koju se izlijeva tijekom visokih vodostaja predstavlja najbolji način obrane od poplava i ublažavanja visokih voda.

Ovogodišnjom temom Svjetskog dana vlažnih staništa posebna se pozornost daje močvarama kao izvoru slatke vode te se potiču akcije na njihovom obnavljanju i zaustavljanju njihovog gubitka. Cijeli se svijet suočava s rastućom krizom nedostatka slatke vode koja predstavlja veliku prijetnju cijelom čovječanstvu i našem planetu. Koristimo daleko veće količine slatke vode nego što nam je priroda može osigurati, a istovremeno uništavamo močvarne ekosustave. Stoga se ovogodišnjom kampanjom naglašava doprinos močvara količini i kvaliteti slatke vode na Zemlji jer su voda i močvare povezane u nerazdvojnom suživotu koji je presudan za život, našu dobrobit i zdravlje našeg planeta.

Više informacija o ovogodišnjem programu obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa pronađite na stranicama Konvencije o vlažnim staništima ili na sljedećoj poveznici.

  • 2,2 milijarde ljudi živi bez sigurne vode za piće, a 485.000 umire svake godine
  • Šteta prouzročena gubitkom slatkovodnih močvara i usluga ekosustava iznosi 2,7 bilijuna USD godišnje (1997.-2011.)
  • U posljednjih 20 godina poplave i suše pogodile su 3 milijarde ljudi, a smrtno je stradalo 166.000 ljudi, što je uzrokovalo gotovo 700 milijardi USD gospodarske štete
  • Nesigurnost vode bio je glavni uzrok sukoba u najmanje 45 zemalja svijeta u 2017. godini
  • Stotine milijuna ljudi u obalnim područjima suočava se s rastućom prijetnjom oluja i poplava zbog gubitka šuma mangrova, slanih močvara i morske trave

Sukladno epidemiološkim mjerama, Svjetski dan vlažnih staništa i ove će se godine obilježiti u Krapju, u sjedištu JU Parka prirode Lonjsko polje, najvećem hrvatskom močvarnom području. Djelatnicima ustanove prenijet će se ovogodišnja poruka Ramsarske konvencije u nazočnosti predstavnika Ogranka Matice Hrvatske u Kutini, koji je već dvadesetu godinu glavni nositelj skupa „Budućnost na rubu močvare“. Skupom se promiču vrijednosti i zaštita Lonjskog polja, a ove će se godine uz čelnike Kutine i Popovače razgovarati  o daljnjim sadržajima  skupa, kao i o izgradnji platformi za gnijezda bijelih roda (Ciconia ciconia).

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Ove subote promatranje ptica u Parku prirode Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero je područje od presudne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti i staništa ptica, a kao najveće prirodno, bočato i stalno vodeno područje u Hrvatskoj uvršten je na popis Ramsarskih područja dana 2. veljače 2013. godine.

Očuvane močvare ključne za opstanak prirode i ljudi

WWF Adrija povodom Svjetskog dana močvara, koji se obilježava 2. veljače, skreće pozornost na važnost očuvanja i obnove močvara, ali i drugih vlažnih staništa poput rijeka, jezera, tresetišta, iznimno važnih staništa za prirodu i ljude.

Obnovom močvara čuvamo prijeko potrebne izvore vode

Gledan iz svemira, naš planet je plava kugla prepuna vode. No, svega je djelić ukupne vode na planetu iskoristiv za naš opstanak. Na Svjetski dan močvara i drugih vlažnih staništa WWF Adria upozorava na važnost njihovog očuvanja i obnove kako bi sačuvali izvore slatke vode i budućnost svih nas.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER