Dana 2. veljače obilježava se jubilarni 50. Svjetski dan vlažnih staništa

Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana vlažnih staništa je „Nerazdvojivost voda, močvara i života“

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se s ciljem podizanja globalne svijesti o vitalnoj ulozi močvara za ljude i naš planet

Dana 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru na obali Kaspijskog mora potpisana je Konvencija o vlažnim staništima (močvarama) od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupila 171 država s čak 2.331 vlažnim područjem od međunarodnog značaja koji zauzimaju ukupnu površinu od preko 2,1 milijuna četvornih kilometara. Ramsarska područja su vlažna (močvarna) staništa koja su osobito važna kao staništa ptica, a zemlje s najviše takvih područja su Ujedinjeno Kraljevstvo sa 175 i Meksiko sa 142, dok najveću površinu takvih staništa ima Bolivija (oko 148.000 četvornih kilometara). Hrvatska ima pet takvih močvarnih područja i to: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, budući park prirode Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Vlažna ili močvarna područja su staništa koja su stalno ili privremeno prekrivena vodom. To su rijeke i jezera, ali i poplavne livade i šume te primjerice morska obala i koraljni grebeni. Urbana vlažna područja nalaze se u naseljima ili njihovoj bližoj okolici te su vrlo važna zbog svog doprinosa zdravlju gradskog stanovništva i poboljšavanja kvalitete zraka. Takva su urbana područja često mjesta za rekreaciju, odmor i opuštanje, kao što su, primjerice, zagrebačka Savica, Jarun i Bundek.  U gradovima na obalama mora očuvana vlažna staništa također imaju važnu ulogu u sprječavanju poplava uslijed klimatskih promjena jer upijaju suvišnu količinu vode u okolišu. Osim toga, močvarna staništa pročišćavaju vodu jer biljke iz vode koriste hranjive tvari i talože sedimente, a takav se prirodni proces koristi u uređajima za pročišćavanje vode u nekim gradovima.

U močvarna staništa ubrajaju se sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume, travnjaci, kao i obale mora, a ribnjaci, rižina polja i solane su vlažna staništa koja je stvorio čovjek. Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz njih je vezano i više od 40 % vrsta biljaka i životinja. Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.

  • Zaštita, obnova i odgovorno korištenje potencijala močvarnih staništa ključ je očuvanja bioraznolikosti / Pixabay

Močvare osiguravaju više od milijardu radnih mjesta i pružaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna dolara godišnje

Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od početka 18. stoljeća izgubljeno je gotovo 90 % močvarnih područja u svijetu. Stoga Ramsarska konvencija ima za cilj zaustaviti taj pad zaustaviti te osigurati očuvanje i održivo korištenje svjetskih močvara, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti, tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima. Vlažna staništa imaju i iznimnu važnost u obrani od poplava jer nizinska rijeka s očuvanim obalnim područjem u koju se izlijeva tijekom visokih vodostaja predstavlja najbolji način obrane od poplava i ublažavanja visokih voda.

Ovogodišnjom temom Svjetskog dana vlažnih staništa posebna se pozornost daje močvarama kao izvoru slatke vode te se potiču akcije na njihovom obnavljanju i zaustavljanju njihovog gubitka. Cijeli se svijet suočava s rastućom krizom nedostatka slatke vode koja predstavlja veliku prijetnju cijelom čovječanstvu i našem planetu. Koristimo daleko veće količine slatke vode nego što nam je priroda može osigurati, a istovremeno uništavamo močvarne ekosustave. Stoga se ovogodišnjom kampanjom naglašava doprinos močvara količini i kvaliteti slatke vode na Zemlji jer su voda i močvare povezane u nerazdvojnom suživotu koji je presudan za život, našu dobrobit i zdravlje našeg planeta.

Više informacija o ovogodišnjem programu obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa pronađite na stranicama Konvencije o vlažnim staništima ili na sljedećoj poveznici.

  • 2,2 milijarde ljudi živi bez sigurne vode za piće, a 485.000 umire svake godine
  • Šteta prouzročena gubitkom slatkovodnih močvara i usluga ekosustava iznosi 2,7 bilijuna USD godišnje (1997.-2011.)
  • U posljednjih 20 godina poplave i suše pogodile su 3 milijarde ljudi, a smrtno je stradalo 166.000 ljudi, što je uzrokovalo gotovo 700 milijardi USD gospodarske štete
  • Nesigurnost vode bio je glavni uzrok sukoba u najmanje 45 zemalja svijeta u 2017. godini
  • Stotine milijuna ljudi u obalnim područjima suočava se s rastućom prijetnjom oluja i poplava zbog gubitka šuma mangrova, slanih močvara i morske trave

Sukladno epidemiološkim mjerama, Svjetski dan vlažnih staništa i ove će se godine obilježiti u Krapju, u sjedištu JU Parka prirode Lonjsko polje, najvećem hrvatskom močvarnom području. Djelatnicima ustanove prenijet će se ovogodišnja poruka Ramsarske konvencije u nazočnosti predstavnika Ogranka Matice Hrvatske u Kutini, koji je već dvadesetu godinu glavni nositelj skupa „Budućnost na rubu močvare“. Skupom se promiču vrijednosti i zaštita Lonjskog polja, a ove će se godine uz čelnike Kutine i Popovače razgovarati  o daljnjim sadržajima  skupa, kao i o izgradnji platformi za gnijezda bijelih roda (Ciconia ciconia).

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Beč je dobio svoj stoti park!

Više zelenila i hlada te prostora za rekreaciju i provođenje slobodnog vremena u 22. bečkom okrugu Donaustadt. Otvoren je stoti bečki park koji se prostire na površini od tri hektara, a prilikom njegovog uređenja realizirane su ideje, prijedlozi i želje više od 400 građana i građanki austrijskog glavnog grada.

Ove subote promatranje ptica u Parku prirode Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero je područje od presudne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti i staništa ptica, a kao najveće prirodno, bočato i stalno vodeno područje u Hrvatskoj uvršten je na popis Ramsarskih područja dana 2. veljače 2013. godine.

Očuvane močvare ključne za opstanak prirode i ljudi

WWF Adrija povodom Svjetskog dana močvara, koji se obilježava 2. veljače, skreće pozornost na važnost očuvanja i obnove močvara, ali i drugih vlažnih staništa poput rijeka, jezera, tresetišta, iznimno važnih staništa za prirodu i ljude.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER