Omogućuje li Brexit UK-u ignoriranje zabrane izvoza plastičnog otpada?

Ujedinjeno Kraljevstvo je drugi najveći izvoznik plastičnog otpada na svijetu

Britanci i nakon Brexita nastavljaju odlagati svoj nerazvrstani plastični otpad u zemljama globalnog juga unatoč strožim pravilima za suzbijanje njegovog izvoza

Dana 1. siječnja 2021. na snagu je stupila nova obvezujuća uredba EU-a prema kojoj je državama članicama Europske unije zabranjeno izvoziti nerazvrstani ili opasni plastični otpad u zemlje koje nisu članice OECD-a. Britanija je EU formalno napustila 31. siječnja 2020., a nakon prijelaznog razdoblja do početka ove godine, do kada su pravila o trgovanju, poslovanju i putovanju ostala nepromijenjena, napustila je i jedinstveno europsko tržište i carinsku uniju te nije usvojila jednako rigorozna pravila za izvoz plastičnog otpada.

Organizacije za zaštitu okoliša sada optužuju britansku vladu za gaženje obećanja prema kojima je ta zemlja trebala „predvoditi svijet u borbi protiv onečišćenja plastikom“ te „zabraniti izvoz plastičnog otpada u nerazvijene zemlje“. Naime, Ujedinjeno Kraljevstvo je drugi najveći izvoznik plastičnog otpada na svijetu, a oko dvije trećine svog otpada šalje u zemlje u razvoju. Prema podacima Basel Action Networka (BAN), samo je u mjesecu rujnu 2020. iz ove je zemlje izvezeno 6.896 metričkih tona plastičnog otpada u zemlje poput Malezije, Pakistana, Vijetnama i Indonezije.

Navedene zemlje ne raspolažu dovoljnim kapacitetima, tehnologijama pa ni sredstvima za lokalnu obradu i recikliranje otpada te općenito neučinkovito gospodare otpadom, što znači da se većina otpada spaljuje ili završava u okolišu uz negativne učinke na zdravlje stanovništva.

  • Odlagalište otpada u Indoneziji / Tom Fisk - Pexels

Očekivalo se da će Ujedinjeno Kraljevstvo slijediti pravila EU-a

„Naša je vlada obećala da će nakon Brexita zadržati ili čak premašiti ekološke standarde EU-a“, kazao je Sam Chetan-Welsh iz Greenpeacea. „Stvaranje rupe u zakonodavstvu koja će omogućiti izvoz našeg plastičnog otpada te njegove štetne posljedice za okoliš i lokalne zajednice ne može se nazvati vodstvom, već neispunjavanjem minimalnog standarda.“

Umjesto zabrane izvoza nerazvrstanog plastičnog otpada, koristit će se politika „prethodnog pristanka“ što znači da zemlje uvoznice moraju same odlučiti hoće li otpad prihvatiti ili odbiti.

Izvršni direktor BAN-a, Jim Puckett, tvrdi kako je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo upoznato s planovima EU-a o uvođenju zabrane izvoza nerazvrstanog plastičnog otpada, odnosno nekvalitetne, mješovite ili onečišćene plastike i to još u travnju 2019. te ne razumije zašto na to nije bilo spremno do siječnja 2021.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo gotovo dvije godine za implementaciju zabrane izvoza plastičnog otpada u svoje zakonodavstvo“, kazao je Puckett. „Pretpostavljali smo da će slijediti pravila EU-a, no šokirani smo saznanjem da su se umjesto toga odlučili na daleko slabiji postupak kontrole koji još uvijek dopušta izvoz onečišćene i nereciklabilne plastike u zemlje u razvoju širom svijeta.“

U britanskom Ministarstvu za zaštitu okoliša, hranu i ruralna područja (DEFRA) tvrde pak kako se borbi protiv plastične krize i dalje posvećuje velika pažnja te da je „Ujedinjeno Kraljevstvo globalni lider u suzbijanju plastičnog onečišćenja i ilegalnog izvoza otpada.“ No ipak, potvrđuje se namjera uvođenja zabrane izvoza plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a te stroža kontrola izvoza, uključujući obvezno elektroničko praćenje otpada što će otežati ilegalno trgovanje otpadom.

  • Kako plastični otpad truje prehrambeni lanac u Indoneziji. / Izvor: Nexus3

Britanski plastični otpad se spaljuje u Indoneziji

Zabrinjavajuća studija indonezijske nevladine organizacije Nexus3 dokazala je da je zahvaljujući golemom problemu plastičnog onečišćenja mikroplastika već naveliko prisutna u prehrambenom lancu te zemlje.

„U Indoneziji smo dokumentirali velike količine uvezenog britanskog plastičnog otpada koji su u lokalnim poljoprivrednim zajednicama odlagali i spaljivali neadekvatno obučeni radnici, koji zapravo mogu reciklirati tek mali dio otpada“, objasnio je Yuyun Ismawati, aktivist iz organizacije Nexus3 te dodao kako ih vrlo zabrinjava činjenica što Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja izvoziti svoj plastični otpad i „koristiti zemlje u razvoju kao odlagališta svog otpada“.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Izvoz plastičnog otpada u 2021. postaje vrlo kompliciran posao

Izmjena i dopuna Bazelske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju postaju obvezne za 186 zemalja svijeta, a izvoz plastičnog otpada iz razvijenih zemalja podliježe novim, strožim pravilima u Europskoj uniji i svijetu.

UN odlučio kontrolirati globalno odlaganje plastičnog otpada

Najveći proizvođači plastičnog otpada od sada će morati dobiti suglasnost prije izvoza svog toksičnog otpada, čime se najvećim uvoznicama – prvenstveno zemljama jugoistočne Azije, omogućuje znatno bolja kontrola i zaštita od odlaganja neželjenog plastičnog otpada.

Europski EE otpad truje hranidbeni lanac u Gani

Postojane organske onečišćujuće tvari (POPs) su organski spojevi koji su otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju te se akumuliraju u živim organizmima i lako prenose na velike udaljenosti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER