Prema Kinezima, insekti i biljke mogli bi uskoro biti novi stanovnici Mjeseca

Pred nama je doba ponovnog istraživanja svemira

Prema sadašnjima planovima vodećih agencija na području istraživanja svemira, 2018. godina mogla bi biti godina „velikih koraka za čovječanstvo“. Kina će u lipnju započeti s misijom slanja zemaljske flore i faune na površinu Mjeseca jer, kako tvrde istraživači, postoji mogućnost stvaranja njima potrebnih uvjeta za opstanak, a dokazano je i postajanje određene količine vode.

U proteklih nekoliko godina, Mjesec je privukao veliku pozornost istraživača svemira. Uz nedavnu direktivu američkog predsjednika Donalda Trumpa NASA-i da se „vrati na Mjesec“, mnoge druge svemirske agencije te privatne tvrtke koje se bave zračnim i svemirskim prostorom pripremaju se za vlastite ekspedicije na površinu Mjeseca.

Nadolazeća kineska ekspedicija

Dobar  primjer ponovnog intenzivnog rada na istraživanjim vezanim za život van našeg planeta je kineski Chinese Lunar Exploration Program (CLEP), poznat i pod nazivom Chang'e program, nazvan tako u čast staroj kineskoj božici Mjeseca.

Ovaj program je već poslao dvije letjelice u mjesečevu orbitu te još jednu letjelicu koja je već sletjela na njegovu površinu. Kasnije ove godine Chang'e 4 misija započet će sa slanjem vozila na udaljenu stranu Mjeseca gdje će proučavati lokalnu geologiju područja slijetanja i utjecaj Mjesečeve gravitacije na insekte i biljke.

Misija će se sastojati od dva dijela. U prvom dijelu, u lipnju 2018. godine, raketa Long March 5 odnijet će 425 kilograma težak satelit za komunikaciju otprilike 60 tisuća kilometara iza Mjeseca. Taj satelit bit će zadužen za pronalazak Lagrangeove Zemlja-Mjesec L2 točke koja se nalazi iza Mjeseca i smatra se idealnim mjestom za satelit jer u toj točki na njega ne djeluju gravitacije Mjeseca i Zemlje.

Oko šest mjeseci kasnije, na isto mjesto bit će lansirano vozilo i robot koji, uz napredan paket instrumenata za proučavanje površine Mjeseca, nosi i kontejner od aluminijske legure ispunjen sjemenkama i insektima.

Detalje o kontejneru i „posadi“ iznio je njihov glavni dizajner Zhang Yuanxun: „Kontejner će poslati krumpir, sjemenke biljke Arabidopsis i jajašca moljca na površinu Mjeseca. Iz jaja će se izlegnuti gusjenice koje mogu proizvoditi ugljikov dioksid, dok krumpir i sjemenke fotosintezom oslobađaju kisik. Takvim zajedničkim djelovanjem mogu uspostaviti jednostavan ekosustav na Mjesecu.“

Bitno je naglasiti kako će ovo ujedno biti i prva ekspedicija na neistraženoj strani Mjeseca. Određeno područje na Mjesecu obuhvaća Mjesečev južni pol, točnije krater Aitken (South Pole-Aitken, SPA), a s promjerom od 2600 kilometara najveći je i najznačajniji krater na Mjesecu, kao i u čitavom Sunčevom sustavu.

Krateri su udubine nastale padom meteoroida ili kometa na površinu Mjeseca, a nalikuju kružnim ravnicama okruženim prstenom planina visokim nekoliko kilometara. Udaljenost od dna Aitken kratera do najvišeg pika koji ga okružuje iznosi preko 15 kilometara, što je gotovo dva puta više od Mount Everesta na Zemlji.

Ovaj krater od velikog je interesa za znanstvenike, no ne samo zbog svoje veličine.

Posljednjih godina, otkriveno je da područje južnog pola Mjeseca također sadrži ogromne količine leda. Smatra se da je led na površinu Mjeseca donijet s meteorima i asteroidima, a opstao je jer je ta strana Mjeseca stalno u sjeni. Bez izravne Sunčeve svjetlosti, led u kraterima nije podložan sublimaciji i kemijskoj disocijaciji.

Ako sve bude išlo po zamisli Chang'e 4 misije, Kina planira dodatne robotske misije, a pokušat će poslati i vlastitu posadu na Mjesec za oko 15 godina. Također, u Kini se razmišlja i o uključivanju radio teleskopa kao dijela misije.

Ono što je bilo i što će tek biti

Od 1960-ih godina, nekoliko misija istraživalo je ovo područje Mjeseca iz orbite, uključujući misije Apollo 15, 16 i 17, Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) i  indijska Chandrayaan-1 misija.

Zadnjom navedenom indijskom misijom, odrađenom 2008. godine, na površinu Mjeseca poslana je udarna sonda kako pi potaknula otkidanje materijala s njegove površine, koji je kasnije analiziran od strane samog orbitera (letjelice za istraživanje iz orbite).

Misija je potvrdila prisustvo leda u krateru Aitken, a ovo otkriće potvrđeno je od strane NASA-inog LRO-a oko godinu dana kasnije.

Zahvaljujući ovom otkriću, nekoliko članova zajednice istraživača svemira utvrdilo je da bi krater Aitken na Mjesečevom južnom polu bio idealna lokacija za bazu na Mjesecu. U skladu s tim, Chang'e 4 misija nastoji istražiti mogućnost života i rada ljudi na Mjesecu.

Osim što će nam dati više informacija o lokalnom terenu, također će procijeniti mogu li zemaljski organizmi rasti i napredovati u Mjesečevoj gravitaciji, gdje akceleracija sile teže Mjeseca iznosi otprilike 16 posto akceleracije sile teže Zemlje (ili 0,1654 g).

Prethodna istraživanja provedena na ISS-u pokazala su da dugotrajno izlaganje mikrogravitaciji može izazvati znatne zdravstvene učinke, no još uvijek je malo  poznato o učincima dugotrajnog izlaganja niskim gravitacijskim silama.

Europska svemirska agencija također je spominjala mogućnost izgradnje "Međunarodnog naselja" na južnom polu Mjeseca do 2030-ih godina.

Ni NASA-i nije promakla ideja izgradnje baze na južnom polu Mjeseca. Godine 2014., NASA-ini znanstvenici susreli su se s genetičarom s Harvarda, Georgeom Churchom te Peterom Diamandis i ostalim strankama kako bi raspravili o mogućnostima niskih troškova takvoga pothvata.

Prema rezultatima sastanka, ova baza bi mogla postojati na jednom od polova te bi bila modelirana na američkoj antarktičkoj stanici na Južnom polu.

Budućnost svemirskih misija

Ovisno o informacijama koje nam ova kineska misija može reći o krateru Aitken na Mjesečevom južnom polu, točnije je li led stvarno bogat vodom, a niska gravitacija zemaljskim bićima podnošljiva, moguće je da će svemirske agencije organizirati još više ekspedicija na Mjesec u narednim godinama. U nekima od njih možda će se na Mjesec slati roboti i građevinski materijali!

B.K.

VEZANE VIJESTI

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER