Konačno zaustavimo trovanje vlažnih staništa olovom!

U Hrvatskoj je lov na ptice močvarice u porastu, a inspekcije dosad nisu imale niti jedno postupanje protiv korisnika zabranjene olovne sačme na močvarnim staništima

U posljednjih 16 godina na hrvatskim vlažnim staništima ispucano je više od 80 tona otrovnog olova koje negativno utječe na prirodu i ljudsko zdravlje. Kod nas je zabrana korištenja olovne sačme u močvarnim staništima nastupila još 2010., ali, nažalost, samo na papiru. Udruga BIOM poziva hrvatsko Ministarstvo zdravstva da 3. rujna u Europskoj komisiji glasa za uvođenje zabrane olovne sačme u vlažnim staništima na europskoj razini.

Službeni podatak o lovu na ptice močvarice otkriva zabrinjavajuću statistiku. Naime, u posljednjih 16 godina u Hrvatskoj je odstrijeljena 361 tisuća ptica močvarica u lovu na rijekama, jezerima, ribnjacima i močvarama - odnosno vlažnim staništima. Štoviše, od 2002. do 2018. lov na ptice močvarice je u porastu, pa je tako odstrel 2018. bio 385 % veći nego 2002. godine. U 2002. u Hrvatskoj je odstrijeljeno 13 tisuća ptica močvarica, a 2018. - 50 tisuća ptica (patke, liske, guske). Pored toga, godišnje u Hrvatskoj strada i do 100-150 tisuća močvarica u krivolovu!

Olovna sačma je opasna za životinje, ali i za ljude koji se njima hrane

Jedna patrona za sačmaricu sadrži 29-36 grama olova, a tek svaki treći hitac (ili čak rjeđe) je smrtonosan. To znači da je u posljednjih 16 godina na hrvatskim vlažnim staništima ispucano najmanje 80 tona tog otrovnog metala, a moguće i značajno više. Kad jednom dospije u okoliš, olovna sačma korodira, otapa se i kontaminira tlo, ali završava i direktno u hranidbenom lancu jer ju životinje poput ptica močvarica lako progutaju. Naime, ptice zamijene olovnu sačmu s kamenčićima koje inače gutaju kako bi pospješile usitnjavanje hrane u želucu.

Gutanje olovne sačme najčešće uzrokuje akutno trovanje i smrt nesretne ptice, ali i svih onih životinja koje se njome pokušaju hraniti. Dakako, ne treba zaboraviti da se tako odstrijeljenim pticama hrane i ljudi. Olovo snažno djeluje na središnji živčani sustav životinja i ljudi te može uzrokovati razne neurološke poremećaje i smrt, a njegova otrovnost poznata je još od doba antičkog Rima. Zaustavljanje aktivnog zagađivanja vlažnih staništa trebao bi biti prioritet svih korisnika močvara, rijeka i drugih vlažnih staništa, pa i lovaca.

  

  • Rendgenske snimke: Snimak nasumičnog uzorka mulja, Ornitološki rezervat Prud kod Neretve, Hrvatska / BIOM

Europska komisija je u procesu donošenja odluke o regulaciji korištenja olovnih alata za lov i ribolov u skladu s Uredbom o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH - Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of CHemicals).

Uredba obvezuje zemlje članice da zabrane korištenje i trgovanje opasnim tvarima ako nije moguće upravljati rizicima koje predstavljaju. Na temelju istraživanja, Europska agencija za kemikalije (ECHA) kao takvu tvar identificirala je olovo u lovnoj sačmi i ribolovnim alatima koji zagađuju vlažna staništa.

Europska agencija za kemikalije procjenjuje da se trenutno 5.000 tona olovne sačme otpušta u močvarna područja EU-a svake godine kroz lov i sportsko streljaštvo. ECHA je procijenila da to za posljedicu ima nenamjernu smrt zbog trovanja olovom otprilike milijun vodenih ptica svake godine diljem EU-a. Osim toga, procjenjuje se da se godišnje u kopneni okoliš raspršuje oko 14.000 tona olovne sačme. To raspršenje trenutno, prema procjeni, rezultira u nenamjernoj smrti dodatnih jedan do dva milijuna ptica godišnje.

Situacija u Hrvatskoj i u svijetu

O potrebi za ovakvom nadopunom uredbe REACH, odnosno o potrebi regulacije korištenja olovne sačme na europskoj razini, možda najviše govori situacija u Hrvatskoj. Kod nas je zabrana korištenja olovne sačme u močvarnim staništima nastupila još 2010. godine, ali, nažalost, samo na papiru. Deset godina kasnije, čeličnu sačmu, koja je zamjena za olovnu sačmu, gotovo je nemoguće naći u lovačkim trgovinama. Prema riječima samih prodavača „to nitko ne traži kada svi kupuju samo olovnu sačmu”. Istodobno, ni lovna niti druge inspekcije nisu imale niti jedno postupanje protiv korisnika zabranjene olovne sačme na močvarnim staništima.

Mnoge zemlje su već ranije prepoznale rizike olovne sačme i strogo kažnjavaju njeno korištenje u lovu na močvarice. U Velikoj Britaniji se za uporabu olovne sačme u močvari može dobiti kazna do 1.000 GBP (preko 8.300 kuna). U SAD-u, gdje je zabrana uvedena još 1991., prva kazna je 500 dolara, svaka iduća od 1.000 do 5.000 USD (do 31.700 HRK). Također, djelatnici U.S. Fish and Wildlife Service (federalne agencije za zaštitu prirode SAD-a) mogu kazniti za uporabu, ali i za posjedovanje takvog streljiva. U Kanadi je kazna 500 kanadskih dolara (2.400 HRK). Najstrože kazne su u australskom Sjevernom Teritoriju – 7.850 AUD (35.600 HRK). Danska, Norveška, Švedska, Finska, Cipar, Francuska, Mađarska i Španjolska su samo neke od drugih zemalja koje također prepoznaju opasnosti od olovne sačme u vlažnim područjima.

  • Olovna sačma u želucu kanadske guske © M. Friend USGS / BirdLife Europe and Central Asia

Štetan utjecaj olova na ljudsko zdravlje i prirodu

Postoji dovoljno znanstvenih dokaza da olovo iz streljiva negativno utječe na prirodu i ljudsko zdravlje. Olovo je toksično, čak i na vrlo niskim razinama, a simptomi kroničnog trovanja olovom često su nezamjetni. Utvrđeno da čak male količine olova imaju negativan učinak na zdravlje ljudi, kao što su snižen IQ, smanjena sposobnost učenja te problemi u ponašanju kod djece s čak jako niskom koncentracijom olova u krvi. Također, utvrđena je povećana vjerojatnost smrti uslijed srčanog infarkta ili moždanog udara kod odraslih s koncentracijom olova u krvi od 2 µg/dL i više.

Pored toga, istraživanje iz 2008. u Sjevernoj Dakoti (SAD) ukazalo je da konzumenti mesa divljači imaju 50 % više olova u krvi nego ljudi koji ne jedu divljač.

Zaostala olovna sačma u okolišu uzrokuje bolesti i smrt divljih životinja - ptica močvarica, i indirektno orlova, štekavca, lešinara i drugih grabljivica, pokazala su znanstvena istraživanja. Negativan utjecaj olovne sačme na ptice močvarice utvrđen je i na šaranskim ribnjacima u Hrvatskoj. Zabrana olovne sačme u lovu na ptice močvarice, uvedena u SAD-u 1991., pozitivno utječe na populacije ptica močvarica. Još 1997. procijenjeno je da se čak 1,4 milijuna pataka spašava zahvaljujući ovom ograničenju.

To je samo nekoliko primjera iz dugog niza negativnih učinaka olovne sačme na ljudsko zdravlje i prirodu.

Udruga BIOM stoga poziva hrvatsko Ministarstvo zdravstva da 3. rujna u Europskoj komisiji glasa za uvođenje zabrane olovne sačme u vlažnim staništima na europskoj razini. Korištenje olova negativno utječe na životinjski svijet i ljudsko zdravlje. Kao što kaže Ariel Brunner iz organizacije BirdLife: „Nema nikakvog opravdanja da se nastavlja sa zagađivanjem i ispuštanjem tisuća tona olova u naša najosjetljivija staništa.”

 

Udruga BIOM jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik najveće svjetske mreže za zaštitu ptica BirdLife u Hrvatskoj. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode. Više na www.biom.hr.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Greenpeace: Stop propagandi fosilne industrije!

Fosilne kompanije, proizvođači automobila te zrakoplovne i pomorske tvrtke koriste se promidžbom i sponzorstvima kako bi skrenuli pažnju javnosti sa svojih klimatski razornih djelatnosti. Tako nas iz dana u dan sve dublje guraju, ne samo u klimatsku, već i humanitarnu krizu. Zbog naše budućnosti moramo zaustaviti takvu praksu!

EU zabranjuje lov olovnom sačmom na vlažnim staništima!

Na razini Europske unije zabranjuje se korištenje olovne sačme na rijekama, jezerima, poplavnim livadama i drugdje. Prema informacijama kojima raspolaže Udruga BIOM, Hrvatska je bila jedna od 18 članica EU koje su podržale ovakav iskorak prema zdravijem prirodnom okolišu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER