U jeku pandemije krenulo iskapanje sedimenta iz Drave

Odobreni zahvat iskapanja pijeska iz Drave u suprotnosti je s tri EU direktive - Direktivom o staništima, Direktivom o pticama i Direktivom o vodama, zbog čijih je neprovođenja Europska komisija već slala službene pritužbe

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike temeljem manjkavog elaborata izdalo rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460.000 m3 sedimenta iz Drave bez potrebe izrade studije utjecaja na okoliš i glavne ocjene za ekološku mrežu. Organizacije civilnog društva traže hitno zaustavljanje radova.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je dana 26. ožujka 2020. godine Hrvatskim vodama izdalo rješenje za iskapanje oko 460.000 m3 sedimenta iz Drave kod Općine Petrijevci u blizini Osijeka, s ciljem „smanjenja rizika od poplava“ bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu.

Samo par dana kasnije, točnije 30. ožujka, Hrvatske vode već su podugovorile i izvođača radova te pribavile potrebne dozvole i suglasnosti za početak radova, a sve u jeku pandemije, kada su - zbog zaštite zdravlja ljudi - gospodarske aktivnosti ograničene samo na one najnužnije.

Iako su organizacije civilnog društva, WWF Adrija i Zeleni Osijek, poslale primjedbe i komentare na elaborat zaštite prirode koji Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koristi kao glavni argument za izdavanje rješenja, oni su u potpunosti odbačeni. Naime, kao što je u komentarima navedeno, podaci i argumenti iz elaborata ni na koji način ne opravdavaju potrebu za uklanjanjem viška nanosa, niti se podaci o postojanju viška nanosa temelje na stručno i znanstveno utemeljenim činjenicama.

  • Iskapanje sedimenta, Petrijevci / © Tibor Mikuška, HDZPP

Činjenica je da zbog uzvodnih hidroelektrana u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, koje zaustavljaju 80 % vučenog nanosa, postoji manjak sedimenta zbog kojeg se Drava čitavom svojom dužinom ukopava u svoje korito. Kako se rijeka sve više ukapa u svoje korito dolazi do snižavanja razine podzemnih voda, što ima izravan utjecaj na lokalno stanovništvo koje živi uz i od rijeke - snižavanje razine vode i presušivanje bunara, sušenje šuma, dodatno isušivanje poljoprivrednih površina te smanjenje uroda.

Iskapanje sedimenta, pogotovo u ovako velikim količinama, rezultirat će daljnjim ukapanjem korita rijeke i pogoršanjem ukupnog stanja nadzemnih i podzemnih voda, te svih o vodi ovisnih biljaka i životinja. Argument smanjenja rizika od ledenih poplava, koji se navodi u elaboratu, također se ne može uzeti u obzir jer podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda jasno pokazuju kako je protekla zima bila izrazito topla s niskom količinom oborina, što znači da će i ova godina biti sušna.

Obrana od ledenih poplava samo je izgovor, dok je pravi razlog za ovaj zahtjev eksploatacija pijeska za potrebe građevinskih radova. Dodatna potvrda su i medijski navodi o korištenju sedimenta za izgradnju autoceste i drugih radova u županiji.

„Podsjećamo kako je Drava višestruko zaštićeno područje - kao Regionalni park Mura-Drava, UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, te kao dio ekološke mreže NATURA 2000 - zbog čega je iznimno važno procijeniti mogući utjecaj zahvata na sve ciljane vrste, staništa i ciljeve očuvanja. Ujedno se u blizini nalazi Park prirode Kopački rit na čiji ekosustav ovaj zahvat može imati negativni utjecaj. Unatoč tome, elaborat, a posljedično i rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, to ne uzimaju u obzir“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

  • Iskapanje sedimenta na Dravi / © Tibor Mikuška, HDZPP

Upravo sustav procjene utjecaja na okoliš osigurava da posljedice zahvata, kao što je eksploatacija pijeska, ne naprave više štete nego koristi, te sprječava nekontrolirano uništavanje prirodnih vrijednost i sastavnica okoliša. Sustav procjene utjecaja na okoliš doprinosi ravnomjernom razvoju gospodarstva uz očuvanje temeljnih prirodnih vrijednosti područja za dobrobit ljudi i prirode. U ovom predmetu ocjena prihvatljivosti u potpunosti je zaobišla argumente struke te se pod „okriljem politike“ odobrio zahvat štetan za okoliš, a dugoročno i za lokalne zajednice.

U WWF Adriji podsjećaju da su Hrvatske vode nositelj projekta DRAVA LIFE, vrijednog 4,5 milijuna eura, čija je glavna aktivnost obnova rijeke Drave i smanjenje posljedica regulacija, hidroelektrana i iskapanja sedimenta. Na području provedbe projekta planira se i navedeni zahvat. Iskapanje ovolikih količina sedimenta iz Drave je u potpunoj suprotnosti sa spomenutim projektom za koji su dobivena sredstva Europske unije, ali i uložena vlastita sredstva svih projektnih partnera. Ne samo da se ovim aktivnostima iskapanja sedimenta ugrožava završetak i uspješnost projekta DRAVA LIFE i ostalih EU projekata koji se tiču obnove rijeke Drave, već se dodatno narušava krhak riječni ekosustav od međunarodnog značaja.

„Ponavljamo kako je odobreni zahvat iskapanja pijeska iz Drave u suprotnosti s tri EU direktive - Direktivom o staništima, Direktivom o pticama i Direktivom o vodama - zbog čijih je neprovođenja Europska komisija već slala službene pritužbe. Stoga očekujemo hitno zaustavljanje aktivnosti iskapanja te poštivanje dogovora s Europskom komisijom kako se u bliskoj budućnosti ne bi doveli do sličnih situacija“, zaključila je Španiček ispred WWF Adrije, Zelenog Osijeka i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.

Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Okolišne organizacije tuže MZOE zbog iskapanja sedimenta na Dravi

Okolišne organizacije – WWF Adria, Zelena akcija, Udruga BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode – prošlog su tjedna podnijele Upravnom sudu u Osijeku tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike zbog izdavanja rješenja  Hrvatskim vodama za iskapanje 460.000 m3 sedimenta iz Drave bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu

Rijeke bez sedimenta – ljudi bez budućnosti

Europu je nedavno zahvatio intenzivan toplinski val, oboreni su novi temperaturni rekordi, a u mnogim dijelovima europskog kontinenta protekli mjesec lipanj bio je najtopliji u povijesti mjerenja. No, iako se iznova kao društvo iznenađujemo i pitamo kako je do toga došlo, saborski zastupnici su se 28. lipnja umjesto za pronalazak rješenja ipak odlučili krenuti u suprotnom smjeru, a sve pod paskom obrane od poplava, stoji u otvorenom pismu Zelenog foruma.

Ne propustite pogledati „Mutne vode“

Film „Mutne vode“ donosi istinitu priču o borbi malog čovjeka protiv moćne korporacije i zasniva se na tekstu Nathaniela Richa „The Lawyer Who Became DuPont's Worst Nightmare“ (Odvjetnik koji je postao DuPontova najgora noćna mora), objavljenom u The New York Timesu prije četiri godine. Korporativnog odvjetnika za zaštitu okoliša, Roba Bilotta, u filmu glumi poznati američki glumac i aktivist za zaštitu okoliša Mark Ruffalo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER