Zabrana jednokratne plastike u sedam karipskih zemalja od 1. siječnja 2020.

Sve više (obalnih) zemalja zabranjuje plastiku. Kada će to učiniti Hrvatska?

U sedam karipskih zemalja 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu zabrana plastike i polistirena za jednokratnu upotrebu kako bi se spriječilo onečišćenje oceana plastičnim otpadom koje izravno utječe na morski život te ugrožava morski i obalni ekosustav.

Karibi su jedna od svjetskih regija koje su najonečišćenije plastičnim otpadom pa je uvođenje ove zabrane prvenstveno namijenjeno sprječavanju degradacije morskih i obalnih ekosustava, koja predstavlja zdravstveni rizik i ugrožava sigurnost hrane za oko 40 milijuna stanovnika njenih obalnih područja.

Sedam karipskih zemalja koje uvode zabranu plastike su Jamajka, Belize, Barbados, Dominikanska Republika, Grenada, Trinidad i Tobago te Bahami te je u njima od 1. siječnja najstrože zabranjen uvoz i upotreba plastike i polistirena za jednokratnu upotrebu.

U karipskoj se regiji svake godine prosječno upotrijebi pet milijardi plastičnih vrećica, a općepoznata činjenica je kako je toj vrsti plastičnog otpada za razgradnju potrebno više stotine godina. Razmjeri problema plastičnog onečišćenja karipskih zemalja posebno su došli do izražaja kada su objavljeni podaci o količini plastičnog otpada po glavi stanovnika, prema kojima se čak deset zemalja ove regije nalazi među trideset najvećih onečišćivača u svijetu.

Svaki stanovnik Trinidada i Tobaga, primjerice, dnevno proizvodi čak 1,5 kilograma plastičnog otpada, što je u svijetu najveća zabilježena količina otpada po stanovniku. No, još veću zabrinutost izaziva procjena prema kojoj četvrtina tog otpada završi u moru ili na obalama te zemlje zbog neadekvatnih procesa obrade plastičnog otpada.

Prema procjenama za cijelu karipsku regiju, svake godine u moru završi više od 300.000 tona plastičnog otpada, a prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), u obalnim područjima Kariba je u razdoblju od 2006. do 2012. godine prikupljeno čak 4 milijuna usitnjenog plastičnog otpada.

Očekuje se kako će onečišćenje plastičnim otpadom na male karipske zemlje tijekom nastupajućih godina utjecati sve izraženijim intenzitetom, a vlasti na Bahamima procjenjuju da će trenutna stopa plastičnog onečišćenja u turističkom sektoru uzrokovati gubitke do 10 milijuna američkih dolara godišnje.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Hrvatska može i mora bez štetne jednokratne plastike!

Potrebni su hitni i konkretni koraci od strane Vlade RH i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kako bi Hrvatska ispunila zadane ciljeve smanjenja proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike te riješila nagomilane probleme zagađenja plastikom.

Francuska od 2020. proširuje zabranu plastike za jednokratnu upotrebu

Kako je sve teže zanemariti utjecaje plastičnog onečišćenja, ekološki osviješteni građani pitaju se kako mogu promijeniti način na koji kupuju, jedu, putuju ili smanjuju otpad u svakodnevnom životu. Iako su napori na razini svakog pojedinca od presudnog značaja, važni su i oni koji se provode na nacionalnoj razini. Nakon što se već istaknula svojim naporima za smanjenje plastičnog onečišćenja, Francuska od 2020. godine uvodi još sveobuhvatniju zabranu plastike za jednokratnu upotrebu.

„Croatia: Full Of Plastic!“

U Hrvatskoj ćemo još pričekati na zabranu plastičnih vrećica i ostalih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu te se nećemo svrstati uz bok država članica EU-a i ostatka svijeta koje su uvođenjem zabrane odlučile utjecati na rješavanje plastične krize.

Mjerenje je prvi korak u gospodarenju plastičnim otpadom

U državama diljem svijeta svake se godine stvaraju milijuni tona plastičnog otpada. Zbrinjavanje otpada predstavlja velik problem i najbogatijim zemljama svijeta, a u nerazvijenim zemljama koje ne raspolažu dostatnim kapacitetima i tehnologijom gospodarenja otpadom taj je problem još izraženiji. Posebno ako u njima završava otpad iz bogatih svjetskih zemalja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER