Australske biljke imaju supermoći kojima spašavaju onečišćena tla

Uklanjaju oštećenja uzrokovana izljevima kemikalija i nuklearnim nesrećama

O kvaliteti tla ovisi i kvaliteta vode koja kroz njega teče i u njega ponire, ali i kvaliteta zraka iznad tla. Iako tlo ima značajan utjecaj na cjelokupni živi i neživi svijet, ono je najizloženije ljudskom djelovanju, a broj zakonskih propisa za njegovu zaštitu i tehnologija za obradu je minimalan.

Kada se dogodi nesreća uzrokovana ljudskim djelovanjem poput izlijevanja kemikalija ili nuklearnih nesreća, onečišćeno tlo narušava normalno funkcioniranje ekosustava, a kemikalije u njemu onemogućavaju opstanak većine flore i faune. No u Australiji postoje biljke koje se mogu prilagoditi i takvim uvjetima tla te pomoći oporavku onečišćenog područja.

Ova biotehnologija naziva se fitoremedijacija i podrazumijeva korištenje biljaka, točnije prirodnih procesa koji se u njima odvijaju, za uklanjanje onečišćujućih tvari iz kontaminiranog tla. Biljke su sposobne vezati, stabilizirati ili akumulirati onečišćujuću tvar u korijenu i tako je učiniti manje dostupnom ili je potpuno ukloniti iz tla. 

Biljke koje imaju značajnu ulogu u procesu fitoremedijacije dokumentirane su još u vrijeme černobilske katastrofe 1986. godine. Poznata su i istraživanja koja su pokazala da suncokret može „upiti“ radioaktivne izotope, kao i da indijska gorušica (Brassica juncea) akumulira teške metale iz onečišćenog tla.

„Koristimo izvorne australske biljke jer su za Australiju svojstveni jaki sezonski valovi vrućine, nutrijentima siromašna tla i neredovite kiše. U takvim uvjetima mnoge biljke neaustralskog podrijetla bore se za opstanak“, kaže Megan Phillips, ekološka znanstvenica s Tehnološkog sveučilišta u Sydneyu.

„Naše izvorne biljke unaprijed su prilagođene našim otežanim okolišnim uvjetima i samim time imaju veću vjerojatnost dugoročnog preživljavanja na kontaminiranim područjima“, dodaje Megan Phillips.

Usprkos velikom potencijalu za provođenje fitoremedijacije, malo je informacija o korištenju australskih biljaka za tu namjenu, što znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju ovim projektom žele promijeniti. Naime, fitoremedijacija se daleko više i učinkovitije provodi izvan Australije i to pri obradi tla uz područja bivših zračnih luka i industrijskih objekata.

„Ova biotehnologija je, također, i vrlo ekonomski isplativa. Može biti i do deset puta jeftinija u usporedbi s unajmljivanjem bagera, iskopavanjem onečišćenog dijela tla i odlaganjem otpada na deponije“, dodaje Megan Phillips.

Biljke na siguran način pročišćavaju onečišćena tla s minimalnim utjecajem na stanovništvo i druge biljke u njihovoj blizini, a sam proces pokazuje veliku učinkovitost. Upravo to fitoremedijaciju čini potencijalnom biotehnologijom za uobičajeno korištenje pri sanaciji onečišćenih tla u budućnosti.

Megan Phillips i njezin znanstveni tim uskoro će privesti kraju ovo istraživanje i zatim objaviti saznanja do kojih su njime došli.

B.K.

VEZANE VIJESTI

Objavljeni rezultati dizajnerskog natječaja LAGI 2018 Melbourne

Objavljen je pobjednik ovogodišnjeg dizajnerskog natječaja LAGI 2018 u australskom Melbourneu, čiji projekt predstavlja funkcionalno-umjetnički simbol budućnosti i dokazuje kako infrastruktura obnovljive energije može biti i funkcionalna i lijepa.

Savez drveća, bakterija i gljiva u borbi protiv onečišćenja

Nova studija otkriva na koji način simbioza bakterija i gljiva u korjenju vrba pomaže njihovom opstanku u teškim okolišnim uvjetima i oporavku zagađenog tla. Međusobna opskrba simbiotskih organizama hranjivim tvarima „sekundarnog metabolizma“' omogućava njihovo opstajanje.

Pri ekstremno visokim temperaturama stabla prestaju „hvatati“ ugljikov dioksid

Fotosinteza je proces od velike važnosti za sva bića na našem planetu. Dođe li do ometanja normalnog odvijanja toga procesa antropogenim djelovanjem, postaju ugrožena sva bića ovisna o kisiku. U Australiji je primijećen prestanak uklanjanja CO2 iz zraka od strane stabala pri ekstremnim temperaturama, što je zabilježeno kao još jedan dokaz sve vidljivijeg lošeg utjecaja klimatskih promjena.

Grafenski filtar i vodu Sydneyske luke čini pitkom

Danas poznajemo brojna korisna svojstva grafena, a kao jedno od najizraženijih valja istaknuti mogućnost filtriranja, odnosno pročišćavanja vode. Tim australskih znanstvenika demonstrirao je kako poseban oblik grafena može biti učinkovit u pročišćavanju vode prilično izazovnog i zahtjevnog sastava - vode luke grada Sydneya. Naime, filtar je morsku vodu Sydneyske luke učinio sigurnom za piće u samo jednom jednostavnom koraku.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER