Mikroalge kao biogorivo budućnosti: Prilike i izazovi

Kako nam morske alge mogu pomoći u pronalaženju alternativnih izvora energije?

Znanstvena radionica u sklopu projekta „Potencijal jadranskih mikroalgi za proizvodnju biogoriva 3. generacije“ dovodi u Rovinj vodeće hrvatske stručnjake u području plave biotehnologije koji otkrivaju kako morske alge mogu pomoći u pronalaženju alternativnih goriva.

U sklopu dva milijuna kuna vrijednog projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Potencijal jadranskih mikroalgi za proizvodnju biogoriva 3. generacije“ (A3 PICO 3G) Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta Ruđer Bošković (IRB) organizira završnu radionicu od 24. do 27. ožujka 2019. godine u Multimedijalnom centru, Trg brodogradilišta 5, Rovinj.

 

Na radionici će se okupiti hrvatski stručnjaci u području biologije i kemije mora, ekološkog modeliranja i procesnog inženjerstva te predstaviti rezultate i mogućnosti primjene morskih mikroorganizma u proizvodnji visokovrijedne biomase i bioremedijaciji industrijskih otpadnih voda. Kroz raspravu sudionici će donijeti zaključke o provedenom dvogodišnjem istraživanju te utvrditi smjernice za daljnja istraživanja potencijala mikroalgi za bioremedijaciju otpadnih voda i kogeneracijsku proizvodnju biogoriva.

Uz potporu projektnog partnera iz energetskog sektora i dionika u plavoj tehnologiji diskutirat će se o važnosti istraživačko-razvojnih aktivnosti u području potrage za CO2 neutralnim izvorima energije i tržišnim mogućnostima razvoja plave bioekonomije u sjevernojadranskoj regiji.

Projekt A3 PICO 3G pokrenut je u sklopu programa 'Poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena' Hrvatske zaklade za znanost, a u suradnji IRB-a, Industrije nafte INA d.d. i Sveučilišta Santa Barbara u Kaliforniji.

Među prvim ciljevima projekta A3 PICO 3G bila je izrada pouzdane platforme za bioprospekting mikroalgi sjevernog Jadrana kao temelja budućih istraživanja i njihove eksploatacije. Dobiveni rezultati omogućiti će ekonomsku analizu održivosti proizvodnje biogoriva 3. generacije (npr. biodizel) s naglaskom na povećanje učinkovitosti procesa kroz kogeneracijsku proizvodnju (npr. bioetanol, bioplin i električna energija) i procesnu optimizaciju.

Posebna pažnja usmjerena je na uzgoj mikroalgi na industrijskim otpadnim vodama, pri čemu umiješavanje morske vode (podešavanje saliniteta) i komunalne ili sanitarne otpadne vode (bogat izvor biodostupnog fosfora) s industrijskim otpadnim vodama otvara mogućnosti proizvodnje vrijedne biomase uz smanjene troškove tijekom pročišćavanja otpadnih voda sprječavajući nepoželjne efekte eutrofikacije obalnih voda kao što su cvatnje toksičnog fitoplanktona i hipoksija.

Uzevši u obzir mogućnosti primjene morskih mikroorganizama u biotehnologiji, npr. za biogoriva, funkcionalnu hranu, prirodne lijekove/dodatke prehrani, ovakva i slična istraživanja predstavljaju perspektivu plave ekonomije u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a kao takva potencijalno pružaju rezultate i rješenja koja bi mogla biti od velikog socioekonomskog značaja. 

Program radionice obuhvaća predstavljanje rezultata od strane istraživača na projektu A3 PICO 3G, predavanja pozvanih predavača, javne diskusije te zatvorene konzultacije projektnih partnera unutar radnih grupa za pojedine teme obrađivane projektom.

Program događanja možete preuzeti na ovoj poveznici, a za više informacija posjetite stranice A3 PICO 3G i Institur Ruđer Bošković.

Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Švedski znanstvenici poboljšali učinkovitost solarnih ćelija za 25%

Tim znanstvenika švedskog Kraljevskog tehnološkog instituta KTH ostvario je poboljšanje učinkovitosti solarnih ćelija za 10 % bez usavršavanja tehnologije, a s još malo rada na tehnologiji predviđa se mogući porast učinkovitosti za 20 do 25 %.

Nove spoznaje o utjecaju površinski aktivnih tvari na formiranje oblaka

Znanstvenici su po prvi put izmjerili koncentracije površinski aktivnih tvari u sitnim frakcijama lebdećih čestica u zraku. To bi moglo biti značajno za procese stvaranja oblaka i njihova svojstva, što bi moglo biti od posebne važnosti upravo u klimatski značajnim područjima kao što su oceani.

Meduze su napast, ali rješenje je na vidiku!

Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER