Sunčevim zračenjem do smanjenja plastike u oceanima

Možemo li Sunčevom svjetlošću stati na kraj česticama mikroplastike?

Svakim danom proizvodi se sve više plastičnog otpada koji zbog lošeg sustava njegovog zbrinjavanja završava u morima i oceanima gdje uzrokuje razne ekološke probleme. Švedski znanstvenici razvili su novu tehnologiju koja bi mogla pridonijeti redukciji tog globalnog problema!

Otpornost je korisno i dobro svojstvo plastike pri pakiranju proizvoda, ali nije tako dobro kada ista završi u morima i oceanima. Znanstvenici sa švedskog Kraljevskog instituta za tehnologiju (Kungliga Tekniska högskolan) trenutno ispituju novi sustav filtera za hvatanje sitnih čestica plastike prije njihovog ulaska u prirodne vodotoke te njihovo brzo razbijanje u interakciji s vidljivim dijelom Sunčevog zračenja.

Kada se govori o plastičnom otpadu u oceanima, većini su prva asocijacija komadi plastičnog otpada koji plutaju na površini. No ono sitnije, nevidljivo našem oku, također je veliki problem, jer zbog svoje veličine lakše dospijeva u životinjski, a time i ljudski organizam.  

Plastične mikročestice daju svilenkasto glatku strukturu nekim pastama za zube i sapunima za ruke. Prilikom uporabe mikroplastika ostaje u vodi te tako nerazgrađena dospijeva u vodotoke. Može čak i prodrijeti u najdublje dijelove mora i oceana gdje, ne samo da onečišćuje okoliš, već i postaje hrana morskim životinjama te tako polako truje cijeli hranidbeni lanac.

„Čestice mikroplastike dolaskom u mora i oceane počet će se akumulirati u hranidbenom lancu te će prijenosom od vrste do vrste imati negativne posljedice i po ljudsku populaciju“, izjavio je Joydeep Dutta, predsjednik Odjela za funkcionalne materijale pri KTH institutu. „Najučinkovitiji način smanjenja plastičnog otpada u morima i oceanima je rješavanje plastičnog onečišćenja na samom izvoru“, dodaje Dutta.

Plastika se raspada pri izlaganju Sunčevom svjetlu u procesu fotokatalitičke oksidacije, ali taj prirodni proces razgradnje može trajati godinama, tako da su znanstvenici s KTH instituta, zajedno sa švedskom tvrtkom PP Polymer AB, razvili membrane koje ubrzavaju taj proces.

Membrana se sastoji od žica nano veličine koje su presvučene poluvodičkim materijalom koji može apsorbirati vidljivu Sunčevu svjetlost te je iskoristiti za razbijanje čestica plastike. U praksi, sustav filtera napravljen s ovakvim membranama hvata čestice mikroplastike u vodi i kada svjetlost dođe u interakciju s materijalom membrane, dolazi do razmijene njegovih elektrona i elektrona atoma plastike, razdvajajući onečišćujuću tvar na ugljikov dioksid i vodu. Iako je ovakav proces brži od prirodnog, znanstveni tim nije još točno specificirao koliko brzo ovakav sustav radi.

„Poluvodički materijal može pobuditi molekule i pokrenuti proces raspada plastičnih čestica koristeći 40 posto Sunčevog zračenja, točnije samo dio vidljive svjetlosti.", navodi Dutta.

Ispitivanja ovakvih novih sustava trebala bi početi ovaj mjesec s membranama postavljenim unutar kanalizacijskih cijevi za odvod otpadne vode iz kućanstava, kao i u postrojenjima za obradu otpadnih voda kao krajnja faza obrade nakon provedenih konvencionalnih postupaka (fizikalne, fizikalno-kemijske/kemijske te biološke obrade).

Ovaj membranski filter je samo dio većeg projekta, nazvanog Cleaning Litter by Developing and Applying Innovative Methods in European Seas (CLAIM), koji će trajati do 2021. godine. Ostali sustavi spremni za testiranje uključuju velike plutajuće barijere koje će biti postavljene u rijeku kako bi hvatale velike komade plastičnog otpada te sustav koji će mjeriti razinu plastike u oceanima postavljen na brodu.

VEZANE VIJESTI

Rotterdamski plutajući park od reciklirane plastike

Količina plastičnog otpada u svjetskim rijekama i morima iz dana u dan sve je veća, no Nizozemci su se još jednom dosjetili kako je smanjiti na lokalnoj razini i istovremeno uljepšati urbani prostor. Plutajući park s elementima izrađenim od recikliranog plastičnog otpada uklonjenog iz rijeke i mora odnedavno krasi rotterdamsku luku.

Otkrivena nova vrsta virusa neobičnih karakteristika u sjevernom Atlantskom oceanu

Virusi su najbrojniji mikroorganizmi u oceanima i morima te najveći predatori bakterijama u oceanskim ekosustavima. Najnovijim istraživanjem otkrivena je nova, do sada nepoznata vrsta virusa, zagubljena u mnoštvu onih nama već ranije poznatih. Novootkriveni virusi imaju nove, zanimljive odlike te, najbitnije, sposobnost infekcije velikog broja bakterijskih vrsta.

Znanstvenici s MIT-a izumili najčvršći, a ujedno i najlakši materijal na svijetu

Znanstvenici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) razvili su novi materijal koji je čvršći od grafena, a uspoređujući s čelikom, deset je puta jači s 95 posto manjom gustoćom. Prema stručnjacima, ovakav izum mogao bi imati brojne primjene, uključujući one u arhitekturi, građevini, pa čak i u filtraciji.

Koji se otpad najčešće pronalazi u američkim rijekama?

Širok je raspon svih vrsta otpada na koje se može naići prilikom čišćenja riječnog područja – od shopping kolica do sofa, boca do dječjih lutaka. Volonteri „National River Cleanup“ inicijative marljivo rade na uklanjanju prisutnih otpadnih predmeta iz američkih rijeka, a temeljem njihovih iskustava Ecowatch je napravio popis pet najučestalijih pronađenih otpadnih predmeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER