Zero Waste Arles nastoji ograničiti prodaju pakirane vode

Lokalna zero waste udruga želi smanjiti korištenje plastičnih boca i zamijeniti ih višekratnim čašama i bocama

Udruga Zéro déchet Pays d'Arles i dizajnerica Stéphanie Dick zajedno su pokrenuli inicijativu za smanjenje korištenja plastičnih boca u francuskom gradu Arlesu. Njihov projekt je možda težak i zahtjevan, no nadaju se kako bi mogao poslužiti kao model za druge gradove, turistička mjesta i događanja.

Svakodnevni život bez plastičnih boca zvuči kao nemoguća misija, no kao što se stanovnici Zlarina trude svoj otok učiniti prvim hrvatskim otokom bez jednokratne plastike, sličan su cilj sebi postavili i građani Arlesa u departmanu Bouches-du-Rhône na jugu Francuske. Inicijativu za smanjenje korištenja plastičnih boca zajedno su u lipnju ove godine u tom gradu pokrenuli zero waste udruga Zéro déchet Pays d'Arles i ekološka aktivistkinja i dizajnerica Stéphanie Dick.

Francuska je inače treći najveći europski potrošač pakirane vode, a prema podacima nacionalne agencije za upravljanje okolišem i energijom ADEME, svake minute u toj zemlji proda se čak deset tisuća boca s vodom, koje nažalost često završavaju u morima i oceanima.

Riječ je o projektu koji su njegovi pokretači zamislili na razini grada s oko pedesetak tisuća stanovnika, i koji, priznat ćete, nije nimalo lako realizirati.

  • Višekratne čaše mogu se zasad kupiti u nekoliko trgovina u Arlesu / Foto: Challenge zéro bouteille plastique

„Kada smo pokrenuli projekt mnogi su nam kazali da zapravo nikada nisu razmišljali o štetnom utjecaju plastičnih boca“, kazala je dizajnerica Stéphanie Dick. „Provedba projekta nije lagana, nailazimo na dosta problema i nerazumijevanja, no za početak nam je bilo bitno mobilizirati što veći broj građana. Za uspjeh našeg projekta ključno je postavljanje novih javnih česmi s pitkom vodom kojih za sada u Arlesu imamo vrlo malo.“

S ciljem osiguranja novih lokacija s besplatnom vodom zatražena je suradnja lokalnih trgovaca i za sada se u projekt uključio veći broj malih privatnih trgovina i slastičarnica. „Pomoć nam je na samom početku posve neočekivano ponudio jedan frizerski salon“, prisjeća se Stéphanie Dick.

Vlasnicima trgovina koji se žele uključiti u projekt nude se dvije mogućnosti: mogu prodavati posebno dizajnirane višekratne čaše i boce koje kupci mogu koristiti u svim trgovinama koje su uključene u projekt i/ili nuditi besplatno točenje vode svojim kupcima.

„Najveći problem na samom početku projekta bio je kako im objasniti da njihovo poslovanje i profit moraju biti podređeni zaštiti okoliša. Trgovci prodajom pakirane vode ostvaruju dobru zaradu pa smo im zbog toga ponudili izbor žele li prihvatiti prodaju naših čaša i boca za višekratnu upotrebu i/ili besplatno točenje vode. Dali smo im tu mogućnost kako bi privukli što veći broj trgovina i omogućili njihovo sudjelovanje u projektu prema njihovim željama i mogućnostima“, objasnila je Stéphanie Dick.

Od početka projekta, pokrenutog 12. lipnja ove godine, u projekt se uključilo svega petnaestak tvrtki. Sudjelovanje tvrtki se prepoznaje po naljepnicama nalijepljenim na ulazu ili izlogu trgovine, a sve lokacije označene su i na digitalnom planu grada. Udruga im je također dostavila materijale za edukaciju svojih kupaca, uključujući plakate na kojima su prikazani podaci o plastičnom onečišćenju te istaknute sve prednosti korištenja vode iz slavine.

„Povratne informacije trgovaca koji sudjeluju u projektu vrlo su pozitivne, a neke su trgovine u potpunosti prestale prodavati pakiranu vodu“, kazala je dizajnerica.

  • Na ideju gradonačelnika njemačkog grada Freiburga 2016. godine pokrenuta je shema FreiburgCup čime su višekratne čaše uvedene s ciljem poticanja ponovne uporabe i odgovornog ponašanja potrošača te svakako smanjenja količine plastičnog otpada / Foto: Zero Waste Europe

Nakon dva mjeseca, projekt je još uvijek u svom začetku. Prodano je svega nekoliko stotina čaša za višekratnu uporabu, no pokretači projekta na tome ne planiraju stati. Projekt će se provoditi tijekom cijele godine, a nastojat će se proširiti i na veći broj raznih sudionika. Stephanie Dick u suradnji s lokalnom zero waste udrugom namjerava pripremiti vodič s istaknutim dobrim praksama kojim će se predstaviti aktivnosti potrebne za daljnji razvoj projekta na području drugih gradova, turističkih mjesta i događanja. Pritom se nadaju i većoj potpori lokalne samouprave.

Ideja za razvoj ovog projekta potekla je iz primjera njemačkog grada Freiburga u kojem se od 2016. godine koriste povratne čaše za višekratnu uporabu, a građani ih uz kauciju mogu nabaviti u više od stotinu ugostiteljskih objekata i trgovina. Danas je u tom gradu u Baden-Württembergu u opticaju više od 26.000 tzv. „freiburških čaša“, što je broj o kojem ekološki aktivisti u Arlesu zasad mogu tek sanjati.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Njemačka vlada odlučila je zabraniti plastične vrećice

Njemačka savezna vlada je na prijedlog ministrice zaštite okoliša Svenje Schulze prošlog tjedna pokrenula zabranu laganih plastičnih vrećica. Prijedlog zakona predviđa da će plastične vrećice s debljinom stjenke od 15 do 50 mikrona ubuduće biti zabranjene, a izuzetak su najtanje vrećice za pakiranje voća i povrća čija bi zabrana očekivano dovela do povećanja količina plastične ambalaže u trgovinama.

Stanovnici Labinštine zahtijevaju zaštitu izvorišta pitke vode

Facebook grupa „Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine“ i Građanska inicijativa Labinštine snimili su video kojim nadležnim institucijama i cjelokupnoj javnosti žele ukazati na stanje odvodnje i vodoopskrbe Labinštine. Ako se ovo događa u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih regija, možete li zamisliti što se događa u ostatku naše zemlje?

Identificirano deset najčešćih vrsta otpada u europskim rijekama i jezerima

Izvještaj „Plastične rijeke - smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu” organizacija Earthwatch Europe i Plastic Oceans UK otkriva deset najčešćih vrsta otpada koje onečišćuju europske rijeke i jezera te potrošače upoznaje s alternativama i daje im prijedloge za smanjenje količine otpada.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER