Završena ovogodišnja sječa goranske šume zaražene potkornjakom

Zbog potkornjaka ove godine posječeno 306 tisuća kubika šume u Gorskom kotaru

Za ovu je godinu završena sječa goranske šume zaražene potkornjakom, a tijekom ove i prošle godine ukupno je posječeno nešto više od 306.000 kubika državne i privatne šume. Kako prenosi Novi list, procjene znanstvenika sa Šumarskog fakulteta kažu kako će iduće godine pojavnost ovog štetnika biti manja, pa će biti i manje sječe, no konkretnije će se znati na proljeće.

Prema podacima Uprave šuma Delnice, tijekom 2016. i 2017. godine posječeno je 206.404 kubika „državne“ smreke zbog djelovanja potkornjaka. „Kako se nalazimo u razdoblju njegova mirovanja, radovi predviđeni za ovu godinu su pri kraju. Prema dosad prikupljenim podacima, u ovoj je godini u privatnim šumama doznačeno pak oko 65.000 kubika smreke, a posječeno oko 50.000 kubika“, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Prošle je godine doznačeno i posječeno također oko 50.000 kubika smreke, što znači da je ove i prošle godine zbog potkornjaka ukupno posječeno preko 306 tisuća kubika šume. Usporedbe radi, godišnje se na području Uprave šuma Delnice sjeklo oko 30.000 kubika smreke, što znači da je, u državnim i privatnim šumama zbog potkornjaka moralo biti posječeno deset puta više.

Ovisno o tome koliko je potkornjak uništio stablo, ono, kad je posječeno, mora biti u potpunosti uništeno, ili, ako je oštećenje manje, može biti upotrijebljeno u drvno-prerađivačkoj industriji. Kako našim drvoprerađivačima kronično nedostaje sirovine, postavlja se pitanje je li od sječe zbog potkornjaka profitirala domaća industrija.

„Nažalost, neke koristi nema. Činjenica jest da je na tržište stiglo više sirovine, ali ona i dalje odlazi u Austriju, Italiju i Sloveniju. Samo elektrana na biomasu u Ljubljani iz Hrvatske godišnje kupuje oko 80.000 tona sirovine. Kod nas je tržište neuređeno pa su pilane u Lici, primjerice, ove godine dobile tek oko 60 posto potrebne, ugovorene domaće sirovine“, kaže predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.

Male pilane u Hrvatskoj, koje ugovor o nabavi domaće sirovine ni nemaju, ističe Kavran, prisiljene su je kupovati u Sloveniji. Država je, smatra Kavran, prekasno reagirala na pojavu potkornjaka, jer je s akcijom trebalo započeti odmah nakon ledoloma u Gorskom kotaru 2014., dok je trebalo napraviti i strategiju što s posječenim stablima.

Cijena sirovine u Hrvatskoj zbog potkornjaka nije pala, jer je održava stalna velika potražnja zemalja u okruženju – Austrije, Italije i Slovenije, zaključuje Kavran. „Stalni je problem i činjenica da u Hrvatskoj ima oko 600 tisuća privatnih šumoposjednika, s veličinom posjeda od oko jednog hektara, za koje mnogi vlasnici niti ne znaju gdje se nalazi, a kamoli ostalo“, ističe Kavran.

Na pitanje u kojem bi periodu mogao biti nadomješten šumski fond uništen zbog potkornjaka, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako su Hrvatske šume sanirane površine pošumile s ukupno 181.000 sadnica raznih drvenastih vrsta, od čega najviše smreke, ali i jele, bukve, divlje trešnje i slično. U privatnim šumama je pak posađeno gotovo 99 tisuća sadnica.

Novi list / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Šume su život - posadi i ti svoje stablo

Akcijom pošumljavanja nastojat će se posaditi 10.000 sadnica jela, smreka i šumskih voćkarica na državnoj parceli na lokaciji Šaroglin, udaljenoj 8 km od Delnica u smjeru Crnog Luga.

Povratak dabrova potvrđuje očuvanu kvalitetu vode rijeke Kupe

U gorskokotarskom mjestu Kočičin uočeno je nekoliko izglodanih debala spremnih za „pad“ u rijeku što potvrđuje povratak dabrova, kao i čistoću te zdrav vodotok rijeke Kupe na goranskom području, javlja Novi list.

Kupovinom stabala na Fruškoj gori protiv sječe šuma

Iz pokreta Obranimo šume Fruške gore stigao nam je poziv za spas šuma i kupovinu stabala u Nacionalnom parku Fruška gora. Kupovinom jednog ili više stabala može se spriječiti sječa šuma i osigurati njihov spas za buduće generacije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER