Mikroplastika u pitkoj vodi i opasnost za ljudsko zdravlje

U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) predstavljena je analiza najnovijih saznanja o mikroplastici u vodi iz slavina i vodi u bocama, kao i o njenom učinku na ljudsko zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nakon današnje objave analize trenutnih istraživanja koja se odnose na mikroplastiku u pitkoj vodi poziva na daljnju procjenu mikroplastike u okolišu i njezin potencijalni utjecaj na zdravlje ljudi. Organizacija također poziva na smanjenje plastičnog onečišćenja s ciljem zaštite okoliša i ljudskog zdravlja.

Sadašnja razina mikroplastike prisutne u pitkoj vodi predstavlja malen rizik za ljudsko zdravlje, ali potrebna su dodatna istraživanja da bi se umirilo potrošače, priopćila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te predstavila svoju analizu trenutnih istraživanja koja se odnose na najnovija saznanja o mikroplastici u vodi iz slavine i pakiranoj vodi te o njenom učinku na ljudsko zdravlje.

Na današnjoj konferenciji za novinare koordinator Odjela za vodu, asanaciju, higijenu i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije Bruce Gordon izjavio je kako potrošači pitke vode u cijelom svijet ipak mogu biti mirni jer je temeljem procjena utvrđeno da je rizik malen. No ipak, navodi se da se zdravstveni rizici povezani s mikroplastikom odnose na rizik za probavu, kemijski rizik te rizike povezane s prisutnošću nakupina bakterija (biofilma).

>>> Pročitajte još >>> Žao nam je, ali možda upravo udišete sićušne čestice plastike

Podaci o prisutnosti mikroplastike u pitkoj vodi su zasad ograničeni

WHO ipak upozorava da su podaci o prisutnosti mikroplastike u pitkoj vodi zasad ograničeni, a broj pouzdanih studija malen te da su one teško usporedive, što još više otežava analizu rezultata. Stoga WHO poziva na daljnju procjenu mikroplastike u okolišu i detaljnije provođenje standardiziranim metodama.

UN-ova agencija u priopćenju ističe da ljudsko tijelo u principu ne apsorbira čestice mikroplastike veće od 150 mikrona te da bi apsorpcija manjih čestica „morala biti ograničena“. No, s druge strane, procjenjuje se da bi apsorpcija jako malih čestica mikroplastike, posebno nanočestica, mogla biti viša.

„Hitno moramo znati više o utjecaju mikroplastike na ljudsko zdravlje jer se ona nalazi posvuda - uključujući i našu pitku vodu“, kazala je dr. Maria Neira, direktorica Odjela za javno zdravstvo, okoliš i društvene determinante zdravlja pri WHO. „Na temelju ograničenih informacija kojima raspolažemo, čini se da mikroplastika u pitkoj vodi ipak ne predstavlja zdravstveni rizik na trenutnim razinama. Ali trebamo saznati više. Također moramo zaustaviti porast plastičnog onečišćenja širom svijeta.“

  • WHO: Mora se zaustaviti porast plastičnog onečišćenja širom svijeta / Creative Commons / Pixabay

Moguća opasnost u budućnosti

Nastavi li se bacanje plastičnog otpada u okoliš u sadašnjim količinama, mikroplastika bi mogla predstavljati velik problem za vodene ekosustave za stotinu godina, što neće biti bez posljedica za ljudsko zdravlje.

Također, naglašava se i važnost pročišćavanja otpadnih voda čijim se pročišćavanjem može ukloniti više od 90 % mikroplastike, a najviše uklanjanja omogućuje se filtracijom vode. Konvencionalnim tretmanom vode za piće mogu se ukloniti čestice manje od mikrona. Znatan dio globalne populacije trenutno nema koristi od odgovarajućeg tretmana vode i kanalizacije, a najveća prijetnja ljudskome zdravlju iz vode upravo su mikrobi koji mogu uzrokovati smrtonosne bolesti, posebno u siromašnim zemljama u kojima nema pročišćivača vode, priopćio je WHO.

Stoga se dobavljačima pitke vode i državnim regulatorima preporučuje davanje prioriteta za uklanjanje mikrobnih patogena i kemikalija koje su poznate opasnosti za ljudsko zdravlje, čime bi se ostvarila dvostruka korist. Sustavi za pročišćavanje otpadnih voda i pitke vode koji tretiraju sadržaj fekalija i kemikalija također su učinkoviti u uklanjanju mikroplastike.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Konačno potvrđeno - Plastika je smrtonosna!

S osam milijuna tona plastičnog otpada koji svake godine završi u svjetskim morima i oceanima, posve je opravdana zabrinutost zbog ubrzanog širenja plastike i njezine sveprisutnosti u okolišu. Unatoč tome, do sada se iznenađujuće malo znalo o pravom utjecaju plastičnog onečišćenja na ljudsko zdravlje. Nova revolucionarna studija otkriva pak zdravstvene rizike na svakom stupnju životnog ciklusa plastike.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER