Brojke pokazuju da čak i kratki letovi proizvode velike količine CO2

Kalkulator ugljičnog otiska: jednim letom se po putniku emitira jednaka količina CO2 koju proizvodi prosječna osoba u godinu dana

Jedan dugi let avionom generira više emisija ugljikovog dioksida nego što ga godišnje proizvode prosječna osoba u desetak zemalja svijeta, zapanjujuće je otkriće nove Guardianove analize.

Brojke ukazuju na nerazmjerni ugljični otisak ljudi koji si mogu priuštiti let avionom pa tako čak i kratki let iz Londona u Edinburgh i natrag pridonosi višim emisijama CO2 nego prosječne godišnje emisije stanovnika Ugande ili Somalije. Predviđa se da će tekuća godina biti još jedna rekordna godina u zračnom prometu, a u odnosu na prošlu godinu očekuje se porast putničkog prometa od 5 % te više od 300 % u odnosu na 1990. godine.

Prema podacima njemačke neprofitne organizacije Atmosfair, povratni let na relaciji London-New York generira 986 kg CO2 po putniku. Međutim, u svijetu postoji 56 zemalja u kojima prosječna osoba emitira manje ugljikovog dioksida tijekom cijele godine - od Burundija u Africi do Paragvaja u Južnoj Americi.

No, čak i relativno kratak let iz Londona u Rim i natrag stvara ugljični otisak od 234 kg CO2 po putniku što je više od prosjeka koji godišnje ostvaruju građani 17 svjetskih zemalja.

Ove brojke su procijenjene temeljem tipova zrakoplova koji uobičajeno lete na navedenim rutama i popunjenosti sjedala u tim zrakoplovima te uključuju samo CO2 koji nastaje spaljivanjem mlaznog goriva, bez bilo kakvih drugih emisija ugrađenih u konstrukciju zrakoplova ili bilo koje druge stakleničke plinove koji bi se mogli proizvesti, kao što je primjerice vodena para.

Emisije zračnog prometa mogle bi se utrostručiti u sljedeća tri desetljeća

Sektor zračnog putničkog prometa trenutno čini oko 2 % globalnih emisija i jedan je od najbrže rastućih onečišćivača. Prema predviđanjima istraživača sa Sveučilišta Manchester Metropolitan, emisije iz sektora mogle bi se do 2050. godine više nego udvostručiti, čak i ako bi zrakoplovi postali znatno učinkovitiji, a zrakoplovne tvrtke uštedjele dodatni ugljik optimizacijom svojih operacija. No, prema manje optimističnom scenariju, niža razina uštede goriva mogla bi dovesti do trostrukog povećanja emisija do 2050. godine.

„Povećanje prometa povijesno je nadmašilo poboljšanja tehnologije“, kazao je dr. John Broderick, koji se bavi istraživanjem klimatske politike i međunarodnog prometa na Sveučilištu u Manchesteru.

Kako se može regulirati utjecaj zrakoplovne industrije na klimatske promjene?

Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO), tijelo UN-a zaduženo za ograničavanje emisije ugljikovog dioksida iz međunarodnog zračnog prometa, uvodi shemu koja ima za cilj nadoknaditi emisije, dopuštajući zrakoplovnim tvrtkama da kupuju ugljične kredite umjesto da troše manje fosilnih goriva.

Broderick je vrlo skeptičan u pogledu koristi tog programa. „Još uvijek imamo plan za porast ove industrije ... u vrijeme kada bismo trebali znatno smanjiti emisije, posebno one iz bogatih dijelova svijeta.“

Kada se zatražio komentar ovog problema, ICAO je to opisao kao „besmisleno skupljanje nepovezanih podataka.“ Očekuje se da će u 2019. godine u zračnim lukama diljem svijeta biti gotovo 40 milijuna letova - više od 100.000 putovanja dnevno!

Organizacije za zaštitu okoliša pozivaju kreatore politike da ograniče ukupan broj letova i ograniče daljnje širenje zračnih luka. Traži se, također, uvođenje „frequent flyers“ poreza koji bi se progresivno povećavao svakim novim letom tijekom godine dana, a minimizirao utjecaj onih putnika koji lete samo povremeno.

„Ne želimo kažnjavati obitelji koje možda jednom godišnje putuju u inozemstvo na godišnji odmor“, kazao je Mike Childs, voditelj odjela za znanost, politiku i istraživanje u organizaciji Prijatelji Zemlje UK (Friends of the Earth UK).

Naime, prema istraživanju britanskog ministarstva prometa iz 2014. 15 % stanovništva Velike Britanije ostvaruje čak 70 % letova.

„Moramo priznati da je zračni prijevoz luksuz koji se mora pošteno dijeliti“, zaključio je Childs.

S.F / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Europska unija i dalje među prva tri svjetska emitera CO2

Organizacija Global Carbon Project (GCP) je povodom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu objavila izvještaj o najvećim svjetskim emiterima CO2 u 2018. godini. Europska unija nakon Kine i SAD-a i dalje najviše doprinosi emisijama ugljkovog dioksida.

Turizam postaje sve veća prijetnja okolišu

Ugljični otisak turističke industrije je zastrašujuć! Najnovije istraživanje otkriva kako turizam nije samo dobar posao značajan za mnoga gospodarstva svijeta (pa i naše), već i industrija koja proizvodi čak 8 % globalnih emisija stakleničkih plinova čime značajno utječe na klimatske promjene.

Najveći svjetski gradovi imaju ključnu ulogu u smanjenju učinaka fosilnih goriva

Veliki gradovi, vruće točke globalnog stvaranja bogatstva, veliki su emiteri stakleničkih plinova. Građanske vlasti mogle bi biti među onima najbolje pozicioniranima za spašavanje našeg planeta po pitanju emisija nastalih korištenjem fosilnih goriva. Novim istraživanjem napravljen je popis svjetskih gradova prema veličini njihovog ugljičnog otiska kako bi se s rješavanjem ovog problema moglo početi što prije, odnosno odmah.

Kobasice sa Svjetskog prvenstva u nogometu uništavaju atmosferu

Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji je u tijeku, ali jednu skupinu istraživača više zanima rezultat emisije ugljikova dioksida po utakmici  od rezultata samih utakmica. Prikupili su podatke o količini konzumiranih kobasica po svakoj utakmici te izračunali koliko se CO2 time otpusti u atmosferu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER