Kokosove otoke nastanjuje 600 stanovnika i 414 milijuna komada plastike

I najudaljeniji otoci su žrtve plastičnog onečišćenja

Plastici za osvajanje cijelog svijeta nije trebalo puno duže od jednog stoljeća, no čini se kako joj je za njegovo golemo onečišćenje trebalo daleko manje vremena. Da je dospjela i u najudaljenije dijelove svijeta potvrđuje istraživanje morske biologinje dr. Jennifer Lavers i njenih suradnika. Kada su istraživači posjetili Kokosove otoke, australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu, oko 1.000 kilometara udaljen od otoka Sumatre, pronašli su zabrinjavajuće količine plastičnog otpada.

Na Kokosovim otocima u istočnom dijelu Indijskog oceana živi svega 600 ljudi, no njihove su plaže pune plastičnog otpada – prema procjeni čak 414 milijuna komada plastike! Među 238 tona plastičnog otpada na ovim udaljenim otocima pronađeno je 977.000 cipela i 373.000 četkica za zube!

 

Istraživanje je objavljeno 16. svibnja u časopisu Nature, a glavni zaključak je kako je „svijet drastično podcijenio problem plastičnog onečišćenja“, izjavila je za BBC News glavna autorica istraživanja dr. Jennifer Lavers s Instituta za more i antarktičke studije (IMAS) Sveučilišta u Tasmaniji. „Ovi otoci su poput kanarinaca u rudniku ugljena i nužno je hitno djelovati prema upozorenjima koja nam daju“, dodala je dr. Lavers u IMAS-ovom priopćenju.

Položaj Kokosovih otoka u istočnom dijelu Indijskog oceana / Izvor: Nature Scientific Reports

Plastika koju su pronašli dr. Lavers i njezin tim teži 238 tona, a uključuje 977.000 cipela - uglavnom japanki, i 373.000 četkica za zube! Dr. Lavers je za australski radio NPR objasnila kako su udaljeni Kokosovi otoci izuzetno bitni za proučavanje cirkulacije oceanske plastike, budući da se njihovo malobrojno stanovništvo ne može okriviti za stvaranje ovako velike količine otpada pronađene na plažama. Inače, dr. Lavers je istraživala plastični otpad i na drugim izoliranim otocima te je 2017. godine otkrila da otok Henderson u Tihom oceanu ima najveću gustoću plastičnog otpada bilo gdje na Zemlji, objašnjava se u priopćenju.

Dr. Lavers na plaži Kokosovih otoka / Foto: Silke Stuckenbrock

„Kada mislite da ste već došli do točke u kojoj vas više ništa neće iznenaditi, a onda vidite ovu situaciju na Kokosovim otocima i šokira vas količina otpada pod pijeskom“, rekla je dr. Lavers za NPR. „Zabrinjavajuća je činjenica da je zapravo 93 posto plastike pronađeno ispod pijeska i to na dubini od 10 centimetara, a 60 posto te plastike činila je mikroplastika veličine dva do pet milimetara, navodi dr. Lavers. „Ribe i ptice gutaju mikroplastiku upravo zbog te veličine, jer je zamjenjuju za hranu.“

Ovako goleme količine plastičnog otpada predstavljaju velik problem za malobrojno otočno stanovništvo kojem bi trebale četiri tisuće godina da proizvedu količinu otpada pronađenu na svega sedam od ukupno 27 otoka.

Dr. Lavers je rekla kako su njezine procjene količine otpada na ovim otocima vjerojatno daleko manje od stvarne količine, budući da tim nije istraživao dublje od 10 centimetara ispod površine pijeska i nije mogao pristupiti nekim najonečišćenijim plažama. Do procijenjene količine došli su tako što su pomnožili broj komada plastike pronađene na određenim dijelovima plaža s ukupnim brojem plaža ovog otočja.

Dr. Jennifer Lavers / Foto: Silke Stuckenbrock

Čak i istraživači koji nisu bili uključeni u studiju potvrdili su kako nisu iznenađeni rezultatima istraživanja.

Koautorica studije, dr. Annett Finger sa Sveučilišta Victoria u Melbourneu, izjavila je kako se globalna proizvodnja plastike nastavlja povećavati, pri čemu je gotovo polovica plastike proizvedene u posljednjih 60 godina zapravo proizvedena od 2005.-2018. godine.

„Procjenjuje se da je samo u 2010. godini u naše oceane ušlo 12,7 milijuna tona plastike, a oko 40 posto plastike dospjeva u otpad u istoj godini proizvodnje“, rekla je dr. Finger. „Kao rezultat porasta proizvodnje plastike za jednokratnu uporabu, procjenjuje se da u našim morima i oceanima sada ima 5,25 bilijuna komada plastike. Plastično onečišćenje je dobro dokumentirana prijetnja divljim životinjama, a njezin potencijalni utjecaj na ljudsko zdravlje postalo je područje medicinskih istraživanja.“

„Jedino održivo rješenje ovog globalnog problema je smanjenje proizvodnje i potrošnje plastike uz poboljšanje gospodarenja otpadom kako bi se spriječilo da plastika i dalje ulazi u naše oceane”, zaključila je dr. Finger.

U istraživanju su sudjelovale i organizacije Sea Shepherd, zaklada Tangaroa Blue i projekt Two Hands.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Što se događa kada rakovi samci školjke zamijene plastičnim otpadom?

Rakovi samci (Paguroidea) veći dio svog života provode u potrazi za školjkom idealne veličine, a kada uginu emitiraju kemijski signal koji obavještava ostale da je potencijalna školjka postala dostupna. Možete li zamisliti što se događa nakon što rak samac ugine zarobljen u plastičnoj boci?

Bali: Mitska plaža Kuta izgleda kao odlagalište

Fotografije koje su se ovih dana munjevito proširile svjetskim medijima prikazuju indonezijsku plažu Kuta prekrivenu ogromnim količinama otpada koje je na obalu izbacio Indijski ocean. Još uoči ovogodišnjih božićnih blagdana plažu Kuta svakog je dana čistilo 700 čistača, a 35 kamiona odvozilo je oko stotinu tona otpada na obližnje odlagalište.

I u Škotskoj zabranjeni plastični štapići za uši!

Škotska je prva u Ujedinjenom Kraljevstvu službeno zabranila proizvodnju i prodaju plastičnih štapića za uši. Zaštitnici okoliša su oduševljeni ovom zabranom kojom će se utjecati na smanjenje količina ove opasne vrste otpada te zaštititi životinjski svijet i morski ekosustavi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER