Morske dubine trebaju više zaštite

Upozorenja zbog eksploatacije mineralnih sirovina s morskog dna

Žurba za eksploatacijom mineralnih sirovina s morskog dna mogla bi uzrokovati nepovratne štete na već krhkim ekosustavima morskih dubina, upozorili su znanstvenici te preporučili niz mjera za sprječavanje daljnjeg oštećenja morskog dna s ciljem poticanja šire rasprave prije donošenja konkretnih odluka o budućim eksploatacijskim pothvatima.

U periodu između 2019. i 2020., Međunarodna vlast za morsko dno (International Seabed Authority, ISA) trebala bi donijeti niz odluka o kojima će ovisi budućnost eksploatacije mineralnih sirovina s morskog dna, a u vezi s time, znanstvenici i politički stručnjaci britanskog Sveučilišta Exeter i Greenpeacea su u članku, objavljenom u časopisu Frontiers in Marine Science, preporučili niz mjera za sprječavanje daljnjeg oštećenja morskog dna s ciljem poticanja šire rasprave prije donošenja konkretnih odluka.

Stručnjaci su tako mišljenja da ekosustavi morskih dubina trenutno zahtijevaju više zaštite, a ne nove prijetnje, a također tvrde da bi eksploatacija mineralnih sirovina u dubokom moru (dubine ispod 200 m) mogla biti u potpunosti izbjegnuta ako se čovječanstvo pomakne prema načelima kružnog gospodarstva koje se zasniva na ponovnoj upotrebi i recikliranju metala te smanjenju pretjerane potrošnje. Isto tako, zahtijevaju poboljšanje mreže zaštićenih morskih područja, stroge propise i praćenje svih ljudskih aktivnosti na morskom dnu te daleko veću transparentnost troškova s točno navedenim prednostima bilo koje predložene eksploatacije.

„Duboka mora su izvan jurisdikcije bilo koje pojedinačne države i trebamo više združenog globalnog upravljanja kako bi se spriječio gubitak bioraznolikosti uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti“, rekla je dr. Kirsten Thompson, morska biologinja na Sveučilištu Exeter i koautorica studije. „Neka od područja morskog dna, koja su inače namijenjena eksploataciji mineralnih sirovina, također su središta morske bioraznolikosti i brojnih endemskih vrsta, poput onih koraljnih.“

„Mnogi morski znanstvenici su zabrinuti da nakon izdavanja prvog komercijalnog ugovora o eksploataciji mineralnih sirovina s morskog dna više nema povratka nazad“, upozorila je Kathryn Miller, koautorica studije. „Prije no što se to dogodi, moramo biti apsolutno sigurni da smo pažljivu proučili sve druge mogućnosti za održiviju budućnost.“

Studijom se tako preporučuje sljedeće:

Održivost: Potrebno je slijediti načela kružnog gospodarstva temeljena na ponovnoj upotrebi i recikliranju, podržavajući pritom produženje životnog vijeka proizvoda i obeshrabrujući prekomjernu potrošnju.

Monitoring: Redoviti nadzor i istraživanje ekosustava morskih dubina putem međunarodne oceanske agencije.

Zaštita: Zahtijeva se uspostava koherentne mreže zaštićenih morskih područja.

Transparentnost: Informiranje globalne zajednice, uključujući sve autohtone skupine i male otočne države, o troškovima i prednostima predloženih aktivnosti, sukladno Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora da se sve aktivnosti u dubokom moraju provesti za „dobrobit čovječanstva“.

Zakonodavstvo: Strogi propisi za sprječavanje štetnih utjecaja na ekosustave moraju biti neovisno ovjereni te provođeni od strane regulatornih tijela.

 

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Spaljivanje neprodane odjeće je strašno, ali moda nikada nije bila etična

Kako bi se zaštitio od kopiranja i zadržao ekskluzivnost, luksuzni britanski modni brend Burberry je prošle godine uništio neprodanu odjeću, torbe, parfeme i kozmetiku u vrijednosti od 32 milijuna eura. Za lakšu predodžbu, za taj iznos mogli biste kupiti 20.000 skupocjenih Burberryjevih mantila. Ovaj modni brend je u proteklih pet godina uništio viškove zaliha u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER