Skopje je ponovno najonečišćeniji glavni grad u Europi

Makedonska prijestolnica ugrožena prekomjernim onečišćenjem zraka

Prema priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Skopje je s godišnjom srednjom razinom od 40 mikrograma po kubičnom metru PM2.5 čestica u zraku - čak četiri puta većom od preporučenih razina, ponovno najonečišćeniji među glavnim gradovima Europe

Situacija nije bolja ni u Lijepoj Našoj

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je makedonski polumilijunski glavni grad Skopje najonečišćenijim glavnim gradom u Europi s najvećom koncentracijom PM2.5 lebdećih čestica u zraku.

Općenito govoreći, PM 2.5 čestice (promjera manjeg od 2,5 mikrometra) predstavljaju jako visok rizik za ljudsko zdravlje, budući da u svom sastavu uključuju različite komponente poput nitrata, sulfata, organskih kemikalija, metala, prašine i crnog amorfnog ugljika. Zbog svoje male veličine lako prodiru u pluća i mogu uzrokovati bolesti srca, pluća te mnoge druge.

Najnoviji podaci iz registra onečišćenja okoliša za 2018. godinu, objavljeni od strane WHO-a, pokazuju da je u Skopju godišnja srednja razina PM2.5 čestica u zraku iznosila 40 mikrograma po kubičnom metru (µg/m3), što je čak četiri puta više od preporučenih razina koje iznose 10 µg/m3.

Za usporedbu, u Hrvatskoj je srednja razina PM 2.5 čestica u Zagrebu iznosila 21 µg/m3, u Splitu 10 µg/m3, a u Slavonskom Brodu čak 41 µg/m3, što je još više nego u Skopju.

Titulu najonečišćenijeg europskog glavnog grada Skopje je dobilo ne samo temeljem prosječnih godišnjih razina PM2.5 čestica u zraku, već i PM10 čestica (promjera manjeg od 10 mikrometara), čija koncentracija iznosi 69 µg/m3.

Onečišćenje zraka u Skopju predstavlja ozbiljan problem. Tako je primjerice dana 13. studenog ove godine, Europska agencija za okoliš (EEA) ocijenila kakvoću zraka u općini Karpoš na području Skopja kao „vrlo lošu” sa zabilježenim koncentracijama PM2.5 čestica u zraku u iznosu od 104,6 µg/m3 – čak 10 puta višom od preporučene razine. Zabrinjavajuće su procjene WHO-a, prema kojima u Makedoniji godišnje čak 2.574 ljudi prerano izgubi život od posljedica onečišćenja zraka.

Kako bi svakog trenutka znali kolika je razina onečišćenja u zraku, stanovnicima Skopja je na raspolaganju mobilna aplikacija MojVozduh, a nerijetko se događa da stanovništvo glavnog makedonskog grada po ulicama šeta s maskama na licu.

Koji je uzrok onečišćenja zraka u Skopju?

Kao glavni uzroci gradskog onečišćenja nameće se korištenje ugljena (smeđi ugljen - lignit), lož ulja ili drva za grijanje kućanstava, spaljivanje otpada na otvorenom te emisije iz zastarjelih industrijskih postrojenja i vozila. Lignit korišten za grijanje kućanstava tijekom hladnih razdoblja potječe još iz jugoslavenskog vremena, što svakako govori o slabom napretku makedonskog energetskog sustava ka primjeni nekonvencionalnih, obnovljivih goriva.

Mnogi stanovnici Skopja ne mogu si priuštiti prebacivanje na čišće, održivije oblike grijanja te se iz tih razloga još uvijek oslanjaju na korištenje jeftinijih i onečišćenijih energenata, poput drva.

Prekomjernom onečišćenju dodatno pridonosi i geografski položaj Skopja te njegova okruženost planinama, budući da onečišćeni zrak ostaje zarobljen bez mogućnost cirkulacije. Situacija je posebno problematična tijekom zimskog razdoblja, što je već nekoliko puta uzrokovalo zatvaranje gradske zračne luke.

„Kaka se razine onečišćenja zraka povećavaju, tako u ustima počnete osjećati kiseli, metalni okus”, kaže Hristijan Gjorgievski, stanovnik Skopja. Brojni javni prosvjedi održani su kako u Skopju, tako i u Tetovu, gradu na sjeveru zemlje, u svrhu pozivanja na državnu akciju protiv onečišćenja zraka na tom području.

U danima s visokim razinama onečišćenja zraka, gradske vlasti Skopja provode mjere kao što su oslobađanje od radnih obaveza trudnica, osoba iznad 60 godina te osoba koje pate od kronične astme i srodnih stanja.

Međutim, neophodno je rješavanje uzroka onečišćenja i unaprjeđenje energetskog sustava. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je projekt vrijedan 13,5 milijuna američkih dolara za nadogradnju starijih dizelskih autobusa u Skopju na niskoemtirajuće autobuse na stlačeni prirodni plin (CNG).

S obzirom na to da grijanje kućanstava uzrokuje 32 posto gradskog onečišćenja zraka, ured Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Skopju (UNDP) intenzivno surađuje s nacionalnim partnerima na dizajnu troškovno učinkovitih rješenja za smanjenje onečišćenja zraka uzrokovanog onečišćujućim sustavima grijanja.

O inovativnim rješenjima za smanjenje onečišćenja u jugoistočnoj i južnoj Europi bit će govora na međunarodnoj Konferenciji koja će se održati u Beogradu od 4. do 5. prosinca ove godine

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Gradski vodotoci ugroženi pojavom „mrtvih zona“

Američki znanstvenici dokazali su da se stvaranje tzv. „mrtvih zona“, odnosno područja s jako malo ili ništa kisika, ne događa samo u morima i oceanima, već i u vodotocima urbanih gradskih područja, utječući tako negativno na sve slatkovodne organizme koji nastoje preživjeti u takvim vodenim sredinama.

Zanimljiv način borbe protiv onečišćenja zraka u indijskim gradovima

Kvaliteta zraka u većim indijskim gradovima već dugi niz godina ne ide u korist ni okolišu ni ljudskom zdravlju. Postotak oboljelih od bolesti dišnih puteva svake godine sve je veći, a broj umrlih od udisanja onečišćenog zraka godišnje i više nego zapanjuje. No, čini se kako je tim indijskih inženjera pronašao način učinkovitog rješenja ovog problema.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER