Niču reciklažna dvorišta po cijeloj Hrvatskoj

Nakon Varaždina, Klanjec, Kumrovec, Pregrada, Sv. Filip i Jakov...

U Hrvatskoj treba izgraditi čak 97 reciklažnih dvorišta, EU financira u pravilu preko 80 posto potrebnih troškova. Koliko će ta sredstva biti iskorištena najviše ovisi o spremnosti gradova i općina da pripreme projekte

U sustavu zbrinjavanja otpada značajno mjesto zauzimaju reciklažna dvorišta na koja se privremeno prikuplja otpad prije daljnje prerade. Značajna sredstva za otvaranju reciklažnih dvorišta osiguravaju se iz EU fondova, a u Hrvatskoj je otvoreno više desetaka manjih reciklažnih dvorišta, smještenih uglavnom uz odlagališta. No u posljednje vrijeme otvaraju se reciklažna dvorišta koja će djelovati u sustavu županijskih centara za gospodarenje otpadom, a za cijelu Hrvatsku predviđeno je otvaranje čak 97 mobilnih ili fiksnih reciklažnih dvorišta, koliko ih je naznačeno u očevidniku Ministarstva zaštite okoliša.

Ovog je ljeta tako u Varaždinu otvoreno veliko reciklažno dvorište Varaždin na Motičnjaku čiju izgradnju je u 40,3 postotnom iznosu sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt je vrijedan 4,5 milijuna kuna od čega je udio Fonda 1,8 milijuna kuna za radove i stručni nadzor te 110 tisuća kuna za projektnu dokumentaciju.

U Ministarstvu zaštite okoliša su proteklih dana odobrena sredstva i za još dva veća reciklažna dvorišta. Odobreno je financiranje ovakvog projekta za grad Klanjec, te općine Desinić, Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Tuhelj i Zagorska Sela. Prijava je izvršena od strane Grada Klanjca na Poziv za dostavu projektnih prijedloga za građenje reciklažnih dvorišta u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.; Specifični cilj – Smanjena količina otpada koja se odlaže na odlagališta, koje je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike raspisalo krajem ožujka, završen je postupak dodjele bespovratnih sredstava te je odobren ovaj zajednički prijavljeni projekt.

Odlukom o financiranju odobrava se Gradu Klanjcu kao prihvatljivom prijavitelju za izgradnju reciklažnog dvorišta sufinanciranje troškova iz Kohezijskog fonda Europske unije u iznosu od 1.999.395,75 kn.

Sufinanciranje ovog važnog projekta za iznosi 84,99%, a preostalih 15% sufinancirat će šest jedinica lokalne samouprave zajedno, jer će buduće reciklažno dvorište zajedno i koristiti.

Odobren je i projekt gradnje reciklažnog dvorišta za Sveti Filip i Jakov, turističko mjesto kraj Biograda, također iz programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Vrijednost ovog projekta je 2,888.609 kuna, a općini je odobreno sufinanciranje u iznosu od 85 posto, odnosno 2,451.917 kuna. Buduće reciklažno dvorište Općine Sv. Filip i Jakov na površini od oko tri tisuće četvornih metara smješteno je na lokaciji iznad tzv. Banovih bora, sjeveroistočno od centra naselja Sv. Filip i Jakov i Jadranske magistrale.

Grad Pregrada je proljetos prijavio projekt izgradnje reciklažnog dvorišta na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša. Projektom je planirana izgradnja reciklažnog dvorišta namijenjenog odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada na kojem je moguće odvajanje svake komponente kao buduće sirovine za reciklažu. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.749.252,00 kuna, a grad Pregrada ostvario je prva bespovratna sredstva u iznosu od malo manje od 1,5 milijuna kuna iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Sredstva je Odlukom odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a radi se o prvim EU sredstvima za Grad Pregradu....

Projekata je dosta, a o spremnosti i spretnosti jedinica lokalne samouprave najviše ovisi kad će i u kolikoj mjeri biti iskorištena sredstva koje nam je EU za ove potrebe stavila na raspolaganje.

Edvard Šprljan

VEZANE VIJESTI

Tko će preuzeti odgovornost za požar na Jakuševcu?

Zelena akcija traži da Grad Zagreb, ali i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, preuzmu odgovornost za jučerašnji požar na Jakuševcu i ugrožavanje zdravlja građana i građanki Zagreba te provedu detaljnu istragu uzroka požara.

Prelog je sa stopom oporabe od gotovo 60 posto među najboljima u Hrvatskoj

Otpad se u Prelogu odvojeno prikuplja već deset godina, a danas ga razvrstava i svako kućanstvo u tom međimurskom gradu. U žute spremnike odlaže se PET ambalaža, plavi spremnici su namijenjeni za papir, smeđi za biootpad, a u crne se odlaže sav ostali miješani komunalni otpad – ili smeće kako ga u Prelogu zovu, sve ono što se ne može oporabiti.

Stjepan Kovač: Čakovec u svemu prati europske trendove

Ako gledate nezavisna istraživanja koja se provode po Hrvatskoj uspoređujući jedinice lokalne samouprave, Čakovec je uvijek pri vrhu. Bila to zaštita okoliša, nadstandard u obrazovanju, odnos prema udrugama civilnog društva ili pak poduzetnička klima, Grad Čakovec ulazi među najuspješnije jedinice lokalne samouprave u zemlji. Uspoređujemo se, ponajprije s onima koji su na nekim područjima bolji od nas, koristeći njihova iskustva i međusobno surađujući kako bi bili što bolji.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER