Stanje klime u Europi 2023. | Godina obilježena velikim poplavama i snažnim toplinskim valovima

Rekordni ili gotovo rekordno visoki vodostaji zabilježeni su u velikim riječnim slivovima i to zbog niza oluja između listopada i prosinca. Preliminarne procjene pokazuju da je u Europi poplavama bilo pogođeno oko 1,6 milijuna ljudi, a oko 81 posto godišnjih gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena nastalo je zbog poplava.

Ožujak 2024. deseti uzastopni najtopliji mjesec od lipnja 2023.

Iza nas je dosad najtopliji ožujak s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14,14 °C, što je 0,73 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,10 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg ožujka 2016. godine.

Unatoč poboljšanju kvalitete zraka najveći dio Europljana i dalje izložen štetnim razinama onečišćivača

Kvaliteta zraka u Europi značajno se poboljšala u posljednja dva desetljeća, ali najveći dio europskog stanovništva živi u područjima u kojima koncentracija lebdećih čestica PM2,5 i PM10 te dušikovog dioksida (NO2) premašuje preporučene razine Svjetske zdravstvene organizacije.

Europa nije spremna za brzo rastuće klimatske rizike

Europski kontinent najbrže se zagrijava, a klimatski rizici prijete njegovoj energetskoj i prehrambenoj sigurnosti, ekosustavima, infrastrukturi, vodnim resursima, financijskoj stabilnosti i zdravlju ljudi. Prema Europskoj procjeni klimatskih rizika, objavljenoj 11. ožujka 2024., mnogi od navedenih rizika već su dosegli kritične razine, a bez hitne i odlučne akcije mogu postati katastrofalni.

Copernicus (C3S): Najtoplija veljača u povijesti mjerenja

Iza nas je dosad najtoplija veljača s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,54 °C, što je 0,81 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodno najtoplije veljače 2016. godine.

Copernicus: Najtopliji siječanj u povijesti mjerenja

Siječanj 2024. bio je najtopliji zabilježeni siječanj na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,14 °C, što je 0,70 °C iznad siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg siječnja 2020. godine.

Objavljen peti izvještaj o održivom razvoju Europe

Nastavimo li aktualnim tempom, EU do 2030. neće ostvariti jednu trećinu ciljeva održivog razvoja. To je glavna poruka petog izvještaja o održivom razvoju Europe (ESDR), objavljenog 25. siječnja na događanju koje su zajednički organizirali stručna skupina NAT Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i Mreža za rješenja za održivi razvoj (SDSN).

2023. je najtoplija godina u povijesti mjerenja, s globalnom temperaturom blizu granice od 1.5 °C

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pratila je nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom cijele 2023. godine, izvještavajući o vremenskim uvjetima i globalnim temperaturama koje su nakratko nadmašile predindustrijske razine za više od 2 °C. Dosad nezabilježene visoke globalne temperature od lipnja nadalje dovele su do toga da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uvelike prestigavši 2016., prethodnu najtopliju godinu.

2023. će s dosad najtoplijom jeseni biti najtoplija godina u povijesti mjerenja

Godina 2023. bit će najtoplija u povijesti mjerenja s najtoplijom borealnom jeseni i najtoplijim mjesecom studenim zabilježenim na globalnoj razini, objavila je u srijedu Služba za klimatske promjene Coprenicus (C3S).

Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka“, upozorila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).