ŽELJEZNICA

U sjevernoj Njemačkoj krenuo prvi vlak na vodik

Prvi svjetski vlak na vodikov pogon službeno je pušten u promet ovog ponedjeljka u njemačkoj saveznoj državi Donja Saska. Dva plava vlaka Coradia iLint, koje je proizveo francuski Alstom u Salzgitteru, krenula su sto kilometara dugom trasom između gradova Cuxhavena, Bremerhavena, Bremervördea i Bruxtehudea u sjevernoj Njemačkoj.

Singapurski Jurong Lake District postaje industrijski park budućnosti

Jurong Lake District prerasta u novo suvremeno poslovno središte Singapura. Projekt „održive četvrti vrtova“ razvija tvrtka KCAP na površini od čak četiri milijuna četvornih metara s ekološkim vertikalnim vrtovima, tornjevima povezanih mostovima, uredskim prostorima, trgovinama i 20.000 novih stambenih jedinica. Ovaj izuzetno lijep projekt kojem se predviđa uspješna budućnost zasniva se na izgradnji buduće brze željeznice koja će 2026. godine povezivati Singapur s Kuala Lumpurom.

Od Čakovca do Zagreba vlakom za manje od 50 minuta

Počinje realizacija velikog i zahtjevnog projekta brze pruge od Čakovca i Varaždina preko Lepoglave i Zaboka do Zagreba, koja će omogućiti višestruko kraća putovanja sa sjevera Hrvatske do glavnoga grada. Prvi korak dogodio se u Županijskoj palači u Varaždinu, gdje je potpisan sporazum o partnerstvu na projektu „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske“.

Njemačkom krajem 2021. počinju prometovati Coradia iLint vlakovi na vodik

Francuska multinacionalna kompanija Alstom potpisala je ugovor za proizvodnju i isporuku 14 garnitura vlakova pokretanih energijom vodika. Očekuje se kako će ovi vlakovi pokretani gorivnim člancima, u kojima se proizvodi električna i toplinska energija, biti pušteni u promet za potrebe njemačkog željezničkog operatera LNVG u prosincu 2021. godine.

Modernizacija pruge od Zaprešića do Zaboka

Ugovorom o dodjeli sredstava HŽ Infrastrukturi za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge od Zaprešića do Zaboka osigurava se iznos od 614 milijuna kuna, od čega će se 85 posto financirati europskim sredstvima kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a preostalih 15 posto iz državnoga proračuna.