Uklanjanjem morskog otpada iz staništa koralja i spužvi, Napuljski zaljev (Golfo di Napoli) postao je područje jedne od prvih operacija pasivne obnove dubokomorskih ekosustava dosad provedenih na Sredozemlju.

Kampanju za održivost okoliša i uštedu resursa „M’illumino di Meno“ pokrenula je 2005. godine emisija „Caterpillar“ na radiju Rai Radio 2. Prije četiri godine, odlukom talijanskog parlamenta, „M’illumino di Meno“ postao je Nacionalni dan uštede energije i održivih stilova života koji se svake godine obilježava 16. veljače. To je dan posvećen poštovanju prema okolišu i poticaju prema održivoj budućnosti, a ovogodišnja tema je „M’illumino di Scienza“ – „Svijetlimo uz znanost“.

Između kraja 2025. i početka 2026. započinje nova oceanografska ekspedicija istraživačkog broda R/V „Gaia Blu” Talijanskog nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR). Cilj ekspedicije je pronalazak ostataka drevnog kopnenog pojasa koji je nekada služio kao prirodni most između jugoistočne Sicilije i današnje Malte te otoka Goza u Malteškom otočju.

Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Koraljni greben otkriven je tijekom istraživačke ekspedicije broda Gaia Blu u okviru misije „Demetra“. Istraživanja se odvijaju u organizaciji Nacionalnog istraživačkog vijeća (Consiglio Nazionale delle Ricerche – CNR) i pod koordinacijom Instituta za znanost o moru (CNR-ISMAR), uz sudjelovanje znanstvenika iz Zoološke postaje Anton Dohrn iz Napulja, Politehničkog sveučilišta Marche i Sveučilišta Federico II. u Napulju.

U svom najnovijem biltenu, Copernicusova služba za nadzor atmosfere (CAMS) ističe neke od značajnih događaja povezanih sa sastavom atmosfere koji su se dogodili tijekom borealnog proljeća (ožujak, travanj i svibanj) 2025. godine.

U središnjem dijelu Italije zabilježena je temperaturna anomalija od +0,49 °C, a na jugoistoku zemlje +0,38 °C u odnosu na prosjek razdoblja 1991.-2020. U svibnju su temperature bile više u odnosu na dugogodišnji prosjek, a toplinski valovi zahvatili su cijeli Apeninski poluotok.

U središnjem dijelu Italije zabilježena je temperaturna anomalija od +0,53 °C, a na jugoistoku zemlje +0,69 °C u odnosu na prosjek razdoblja 1991.-2020.

U središnjem dijelu Italije zabilježena je temperaturna anomalija od +2,18 °C, a na jugoistoku zemlje +2,23 °C u odnosu na prosjek razdoblja 1991.-2020.

Uz ljetne vrućine teško je odoljeti kupanju u moru, čak i ako Mediteran trenutačno ne nudi osvježenje. Na Azurnoj obali, kao i na Korzici, površinska temperatura mora mjestimično doseže 30 °C i ugrožava morske ekosustave, izvijestila je francuska televizija.