Način proizvodnje ultraprerađene hrane mogao bi objasniti zdravstvene rizike
Ultraprerađena hrana i kvaliteta prehrane u odnosu na kardiometaboličko zdravlje | Novo opservacijsko istraživanje sugerira da bi obrada hrane mogla djelomično objasniti povezanost ultraprerađene hrane s dijabetesom, srčanim bolestima i preranom smrću
Zabrinutost zbog učinaka ultraprerađene hrane na zdravlje sve je veća jer je brojna istraživanja sve češće povezuju sa stanjima poput srčanih bolesti, dijabetesa pa čak i prerane smrti. No znanstvenici i dalje raspravljaju o tome što stoji iza tih rizika: prehrambena kvaliteta tih proizvoda koji često sadrže velike količine rafiniranih žitarica, natrija i dodanih šećera ili industrijska obrada i aditivi koji se koriste u njihovoj proizvodnji.
Novo istraživanje znanstvenika iz Instituta Food is Medicine pri Školi za nutricionističke znanosti i prehrambenu politiku Sveučilišta Tufts, objavljeno u časopisu American Journal of Public Health, sugerira da sama obrada hrane može imati neovisnu ulogu.
Istraživači su utvrdili da su osobe koje su konzumirale više ultraprerađene hrane imale lošije zdravstvene ishode čak i nakon što je uzeta u obzir ukupna prehrambena kvaliteta namirnica koje su konzumirale.
„Rezultati upućuju na to da čimbenici povezani s ultraprerađenom hranom koji nadilaze same hranjive tvari, poput promjena u staničnoj strukturi hrane, gubitka korisnih kemijskih spojeva, aditiva te kemikalija koje potječu iz ambalaže, mogu stvarati zdravstvene rizike koji nisu obuhvaćeni tradicionalnim prehrambenim pokazateljima ili prehrambenim politikama“, rekao je glavni autor istraživanja Dariush Mozaffarian, kardiolog i direktor Instituta Food is Medicine.
Za potrebe ove opservacijske studije istraživači su analizirali podatke iz deset uzastopnih ciklusa Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane (NHANES) provedenih od 1999. do 2018. godine, povezane s Nacionalnim registrom umrlih do 2018. godine. Sudionici istraživanja ispunili su jedno ili dva 24-satna upitnika o prehrani.
Koristeći standardni sustav klasifikacije, istraživački tim razvrstao je hranu prema načinu proizvodnje – od minimalno prerađenih namirnica te sastojaka poput voća i povrća do ultraprerađenih proizvoda proizvedenih od industrijskih sastojaka i aditiva koji se uobičajeno ne koriste u kućnoj pripremi hrane. Istraživači su također procijenili prehrambenu kvalitetu namirnica pomoću sustava koji hranu ocjenjuje prema njezinoj ukupnoj zdravstvenoj vrijednosti. Svaki sudionik dobio je ukupnu ocjenu kvalitete prehrane na temelju prijavljene konzumacije hrane. Tim je potom ispitao povezanost konzumacije ultraprerađene hrane s trenutačnim zdravstvenim pokazateljima, poput tjelesne mase, razine šećera u krvi i kolesterola, kao i s dugoročnim rizikom od smrti.
Za svakih dodatnih 10 posto kalorija unesenih iz ultraprerađene hrane istraživači su zabilježili lošije zdravstvene pokazatelje. Osobe koje su konzumirale više takve hrane imale su veću tjelesnu masu, lošiju regulaciju šećera u krvi, viši krvni tlak i nepovoljnije razine kolesterola. Također su češće bolovale od stanja poput dijabetesa, metaboličkog sindroma i raka te su imale nešto veći rizik od smrti tijekom razdoblja praćenja.
Te su povezanosti ostale prisutne i nakon što su istraživači uzeli u obzir prehrambenu kvalitetu prijavljenih namirnica te količine zasićenih masnoća, dodanih šećera i natrija sadržanih u ultraprerađenoj hrani. Obrasci su uglavnom bili jednaki u različitim skupinama ispitanika.
„Ultraprerađena hrana čini značajan dio američke prehrane te osigurava više od 50 posto ukupnog kalorijskog unosa odraslih osoba i oko 60 posto kalorijskog unosa djece“, rekla je Juna Hatta-Langedyk, prva autorica rada i studentica biologije na Sveučilištu Tufts. „Razumijevanje načina na koji ta hrana utječe na zdravlje jedan je od ključnih javnozdravstvenih prioriteta s obzirom na velik udio stanovništva koji je njome obuhvaćen.“
„Uklanjanje strukturnih i političkih prepreka pristupu svježoj i minimalno prerađenoj hrani i dalje je od presudne važnosti za poticanje prehrambenih promjena koje poboljšavaju zdravlje i produljuju životni vijek svih Amerikanaca“, rekao je Mozaffarian.
„Naši rezultati mogu pomoći u oblikovanju brojnih aktualnih političkih inicijativa, poput izrade nacionalne definicije ultraprerađene hrane te nastojanja više saveznih država da predlože i usvoje zakone koji se odnose na ultraprerađenu hranu, uključujući upozoravajuće oznake, zabranu određenih aditiva i ograničenja u školskim obrocima“, zaključio je Mozaffarian.
Stjepan Felber | Ekovjesnik