Društvene mreže otkrivaju velik, često neprepoznat doprinos volontiranja u čišćenju plaža
Istraživanje Španjolskog instituta za oceanografiju potvrđuje vrijednost društvenih mreža u prepoznavanju volonterskih aktivnosti koje nisu zabilježene u službenim evidencijama
Primjenom pasivne građanske znanosti, istraživanje Španjolskog oceanografskog instituta (IEO-CSIC) identificiralo je 487 volonterskih akcija čišćenja plaža u 2024. godini, pri čemu njih 94 % nije bilo evidentirano u službenim evidencijama.
Rad „Društvene mreže otkrivaju skriveni doprinos volontiranja u čišćenju plaža“, objavljen u časopisu Marine Pollution Bulletin i temeljen na pristupu pasivne građanske znanosti (engl. passive citizen science ili passive crowdsourcing), analizirao je objave na društvenim mrežama X (bivši Twitter) i Instagram kako bi identificirao akcije čišćenja koje su građani proveli duž španjolske obale tijekom 2024. godine. Ukupno je zabilježeno 487 akcija, od kojih 94 % nije bilo uključeno ni u jednu bazu podataka ili institucionalno izvješće.
Osim uklanjanja otpada s obale i plaža, ove inicijative imaju i značajnu ekonomsku vrijednost. Naime, procjenjuje se da bi volonterski rad povezan s čišćenjem plaža iznosio oko 2,86 milijuna eura godišnje kada bi se usporedio s troškovima profesionalnih usluga čišćenja.
Ručno čišćenje koje provode volonteri posebno je korisno u ekološki osjetljivim područjima, poput pješčanih dina ili područja gniježđenja ptica, gdje mehaničko čišćenje može nanijeti štetu bioraznolikosti. Građanski angažman tako omogućuje čišće plaže uz manji utjecaj na okoliš, smanjuje troškove za javne proračune te istodobno donosi koristi za zdravlje jer potiče boravak u prirodi i podiže svijest o problemima vezanima uz obalu.
„Podaci prikupljeni s društvenih mreža mogu pomoći nadležnim tijelima da steknu potpuniju sliku problema morskog otpada i prepoznaju ključnu ulogu građana u zaštiti obale“, ističe Pablo Otero, glavni autor i istraživač Oceanografskog centra u Vigu (Centro Oceanográfico de Vigo) pri IEO-u.
Istraživanje, provedeno u suradnji sa Sveučilištem u Santiagu de Composteli, dio je projekta Free LitterAT, financiranog iz programa Interreg Atlantskog prostora, čiji je cilj unaprijediti otkrivanje, praćenje i prevenciju morskog otpada kombiniranjem inovativnih tehnoloških alata i građanskog sudjelovanja.
Stjepan Felber | Ekovjesnik