Togovo ime upozorava na ugroženost vrste zapadnoafričkih čimpanzi
Prinova u Zoološkom vrtu Ljubljana
Početkom ove godine 27-godišnja čimpanza po imenu Neža i 38-godišnji mužjak Boris dobili su svoje treće mladunče, mužjaka po imenu Togo. Mladunac se pridružio svojoj desetogodišnjoj sestri Leoni i petogodišnjem bratu Taiju.
Mladunče je dobilo ime Togo prema zapadnoafričkoj državi Togo u kojoj su zapadnoafričke čimpanze (Pan troglodytes verus) lokalno izumrle u divljini, kao i u susjednim zemljama Beninu i Burkini Faso. Njihova se populacija u posljednjih 25 godina smanjila za oko 80 posto, kako zbog gubitka staništa, krčenja šuma, rudarenja i širenja poljoprivrede, tako i zbog bolesti koje se mogu prenositi s ljudi na čimpanze. Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) procjenjuje da u zapadnoj Africi danas živi samo između 18 000 i 55 000 jedinki. Odabirom imena Zoološki vrt Ljubljana stoga želi upozoriti na ranjivost vrste i važnost očuvanja prirodnih staništa.
Zapadnoafričke čimpanze (Pan troglodytes verus) prvenstveno su ugrožene gubitkom staništa uzrokovanim proizvodnjom palminog ulja i gume te uzgojem eukaliptusa i šećerne trske. Sječa šume, rudarenje i vađenje nafte također doprinose iscrpljivanju staništa, što također dovodi do fragmentacije okoliša. Nekada golemo i povezano stanište svedeno je na manje šumske površine, odvojene poljoprivrednim zemljištem, cestama i drugim ljudskim intervencijama. Kao rezultat toga, obitelji čimpanzi su ozbiljno ograničene u pristupu izvorima hrane, kao i u kontaktu s drugim skupinama čimpanzi, što dovodi do pada genetske raznolikosti. Sa širenjem poljoprivrede u staništa čimpanzi, one sve više zadiru u poljoprivredne usjeve, zbog čega ih lokalni stanovnici često doživljavaju kao štetnike i progone ih. Bliski kontakt između ljudi i čimpanza dovodi i do sve češćeg prijenosa ljudskih bolesti na čimpanze, koje na njih nisu prilagođene niti otporne.
„Toga još ne predstavljamo javnosti jer želimo da razdoblje nakon okota prođe mirno i sigurno, kako bi se između majke i mladunčeta uspostavila čvrsta povezanost te kako bi ga prihvatila cijela skupina čimpanza. Kad vidimo da je sve u redu, Toga ćemo postupno upoznavati s posjetiteljima“, objašnjava veterinar ZOO Ljubljana dr. Pavel Kvapil.
„Posjetitelji se mole da se ponašaju s poštovanjem u ograđenom prostoru za čimpanze: ne kucaju po staklu, ne koriste bljeskalicu prilikom fotografiranja, ne viču i ne hrane životinje. Ako su bolesni, trebali bi se povući korak ili dva dalje. Pridržavajući se bontona, zajedno radimo na tome da posjet bude siguran i ugodan za životinje kao i za ljude“, ističe voditelj veterinarske službe u ZOO Ljubljana dr. Pavel Kvapil.
Ekovjesnik