Globalna ulaganja u obnovljivu energiju dosegnula 807 milijardi USD u 2024.
Rekordna ulaganja u obnovljive izvore, ali rast usporava na 7,3 posto
Ulaganja u tehnologije energetske tranzicije porasla su u cijelom svijetu, ali su i dalje ostala snažno koncentrirana u najrazvijenijim gospodarstvima. Međunarodna agencija za obnovljive izvore energiju (IRENA) i Climate Policy Initiative (CPI) objavili su novi izvještaj „Global Landscape of Energy Transition Finance 2025“ i predstavili ga na konferenciji COP30 u Brazilu.
Unatoč ovom značajnom rezultatu, godišnji rast ulaganja u obnovljive izvore snažno je usporio: ulaganja su u 2024. porasla za 7,3 posto, dok je godinu ranije taj rast iznosio 32 posto, navodi se u novom izvješću „Global Landscape of Energy Transition Finance 2025“ Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) i Climate Policy Initiative (CPI).
Izvješće je objavljeno uoči UN-ove klimatske konferencije COP30 u brazilskom Belému, a cilj mu je informirati globalni dijalog o financiranju i podržati izaslanstva praćenjem ulaganja u tehnologije obnovljive energije i njihove opskrbne lance, uz analizu regionalnih trendova te izvora i instrumenata financiranja.
U izvješću se ističe kako je 96 posto ulaganja u obnovljive izvore usmjereno u energetski sektor, što je nastavak dugoročnog trenda. Nadalje, globalna ulaganja u solarnu energiju dosegnula su rekordnih 554 milijarde USD u 2024., što je porast od 49 posto. Ulaganja u obnovljivu energiju, mreže i baterijske spremnike nadmašila su ulaganja u fosilna goriva u 2024., iako se potrošnja na fosilna goriva ponovno povećava. Zaključak izvješća je kako ulaganja u tehnologije energetske tranzicije rastu diljem svijeta, ali je 90 posto i dalje koncentrirano u naprednim gospodarstvima i Kini, dok su zemlje u razvoju i dalje u zaostatku.
„Ulaganja u energetsku tranziciju nastavljaju rasti, ali ne dovoljno brzo da bismo postigli globalni cilj utrostručavanja kapaciteta obnovljive energije do 2030. Financiranje obnovljivih izvora raste, ali ostaje snažno koncentrirano u najrazvijenijim gospodarstvima. Dok se zemlje okupljaju na COP30 kako bi unaprijedile ‘Baku–Belém plan do 1,3 bilijuna’, ključno je povećati financiranje za zemlje u razvoju kako bi tranzicija bila doista uključiva i globalna.“ – izjavio je glavni direktor IRENA-e Francesco La Camera.
Izvješće pokazuje da napredna i najveća gospodarstva mogu koristiti vlastite financijske resurse za financiranje tranzicije. Suprotno tome, zemlje s nižim primanjima ovise o vanjskoj potpori zbog nerazvijenih financijskih tržišta, ograničenih fiskalnih kapaciteta, visokih troškova kapitala i ranjivosti javnog duga.
Globalno gledano, gotovo polovica ukupnih ulaganja u 2023. bila je osigurana kreditima, uglavnom uz tržišne kamatne stope, dok se ostatak odnosio na ulaganja u vlasnički kapital. Bespovratna sredstva činila su manje od jedan posto. Hitna potreba za pokretanjem ulaganja, zajedno s nedostatkom kapitala usmjerenog na društveni učinak, poput povoljnih zajmova i bespovratnih sredstava, riskira pogoršanje dužničkih tereta.
„IRENA već dugo poziva na pametniju upotrebu javnih sredstava za aktiviranje privatnih ulaganja kroz instrumente za smanjenje rizika. No, snažna ovisnost o kapitalu usmjerenom na profit ugrožava zemlje u razvoju. Tamo gdje privatni kapital ne želi ulagati, javni sektor mora preuzeti vodstvo, uz snažniju multilateralnu i bilateralnu suradnju te povećano klimatsko financiranje“, dodao je Francesco La Camera
Novo izvješće također naglašava da su ulaganja u opskrbne lance i proizvodnju opreme za energetsku tranziciju i dalje ključna, ali izrazito koncentrirana. Kina čini 80 posto globalnih ulaganja u proizvodne pogone za solarne, vjetroenergetske, baterijske i vodikove tehnologije u razdoblju 2018.–2024. Pozitivno je što se novi proizvodni pogoni pojavljuju i izvan naprednih gospodarstava i Kine, čime se energetska sigurnost i socioekonomske koristi tranzicije šire i na druge zemlje u razvoju.
Sveukupno, globalna ulaganja u proizvodne pogone pala su za 21 posto ili na 102 milijarde USD u 2024., prvenstveno zbog velikog pada ulaganja u solarne proizvodne pogone. Suprotno tome, ulaganja u proizvodnju baterija gotovo su se udvostručila na 74 milijarde USD, odražavajući rastuću potražnju za skladištenjem energije u mrežama, električnim vozilima i podatkovnim centrima.
„Izravna strana ulaganja, uključujući zajednička ulaganja, tehnološka partnerstva i razmjenu znanja, bit će ključna za jačanje međunarodne suradnje i širenje proizvodnje tehnologija energetske tranzicije u gospodarstvima u razvoju. Osim toga, potrebne su ciljane politike kako bi se osiguralo da se ove aktivnosti provode na društveno i ekološki održiv način i da se koristi pravedno raspodijele“, zaključuje se u izvješću.
Ekovjesnik