Upitna plinofikacija regije zapadnog Balkana
Kako planovi za izgradnju plinske infrastrukture odvraćaju zapadni Balkan od energetske tranzicije?
Planovi vlada regije zapadnog Balkana za izgradnju plinske infrastrukture ostaju jednako ambiciozni kao i prije dvije godine, unatoč sve većim izgledima da će završiti neuspjehom ili postati neaktivna imovina.
To pokazuje novi izvještaj koji su danas objavili CEE Bankwatch Network i Beyond Fossil Fuels, a u kojem se navodi kako je od ukupno 2715 kilometara plinovoda planiranih 2023. godine, većina – odnosno 2551 km, još je uvijek aktualno.
Njihovom izgradnjom uvozni kapacitet u regiji povećao bi se za 10,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje, više od trostruke potrošnje fosilnog plina zabilježene 2023. godine, i to u trenutku kada zemlje moraju napustiti sve fosilne izvore energije, uključujući plin.
Premda su planovi Albanije za izgradnju LNG terminala u Vlori zastali, crnogorska vlada nedavno je ponovno oživjela planove za izgradnju LNG terminala u Baru unatoč snažnom protivljenju lokalnog stanovništva.
Također, planovi za izgradnju plinskih elektrana u regiji porasli su s 2,4 gigavata u 2023. godini na 2,9 gigavata u 2025. Iako su pojedini projekti potiho odbačeni, najavljeni su novi.
- Izvještaj su objavili CEE Bankwatch Network i Beyond Fossil Fuels
„Ovisnost pojedinih članica Europske unije o fosilnom plinu posljedično se odrazila na visoke račune građana, prekide u opskrbi i upitna partnerstva. Zapadni Balkan, koji je daleko manje ovisan o fosilnom plinu, može iskoristiti tu prednost i odmah zakoračiti u održivu budućnost.“ – kaže Alexandru Mustata (Beyond Fossil).
„Mnogi planirani projekti osuđeni su na propast s obzirom na to da je Europska unija zatvorila vrata financiranju fosilnog plina u regiji. Čak i oni projekti koji se realiziraju vrlo će vjerojatno završiti kao neaktivna imovina. Kako bi izbjegle gubitak dragocjenog vremena i novca, vlade zapadnog Balkana moraju hitno uskladiti planove s najnovijim podacima te udvostručiti investicije u energetsku učinkovitost, dizalice topline te okolišno prihvatljive solare i vjetroelektrane.“ – ističe Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku jugoistočne Europe iz mreže CEE Bankwatch Network.