Grad Zagreb uložio 345.000 eura u neodržavana dvorišta u privatnom vlasništvu
Završeno ozelenjivanje pet zagrebačkih dvorišta u privatnom vlasništvu, javni prostor još uvijek na čekanju
Prema priopćenju Grada Zagreba, ozelenjivanje se odnosi na dvorišta unutar gradske jezgre – u zatvorenim donjogradskim blokovima, a cilj je „revitalizacija zapuštenih prostora između zgrada“. Drugim riječima, vlasnici stanova u središtu Zagreba nagrađeni su za neodržavanje svojih dvorišta, a istovremeno Grad Zagreb ne održava niti ulaže u uređenje i ozelenjavanje javnog prostora – onog namijenjenog svim građanima Zagreba.
„Dvorišta u gradskoj jezgri Zagreba, ali i u drugim dijelovima grada, prolaze kroz zelenu transformaciju. Projekt ozelenjivanja ima za cilj revitalizirati zapuštene prostore između zgrada pretvaranjem u zelene zone koje ublažavaju učinke urbanog zagrijavanja, unapređuju bioraznolikost, smanjuju potrošnju energije i doprinose stvaranju ugodnijeg i zdravijeg gradskog okoliša“, priopćili su iz Grada Zagreba.
I ne bi tu ništa bilo sporno da su „zeleni“ konačno počeli provoditi projekte ozelenjivanja javnog prostora – uz sadnju drveća, a ne stabalca u žardinjerama – koji služi svim građanima Zagreba, a posjetitelje iz europskih metropola uvjerili da su stigli u „jedan od četiri glavna grada zemalja članica EU-a koji ima gradonačelnika iz redova zelenih“. Turisti iz Pariza, Rima, Beča, Varšave, Berlina, Firenze, Napulja i drugih gradova koji nisu te sreće da im je gradonačelnik ili gradonačelnica „zelen“ ili „zelena“ mogli bi reći: „Zagreb je pravi primjer suvremene europske metropole“.
Svakome tko prošeta zagrebačkim ulicama jasno je da grad „intenzivno sudjeluje“ u EU misiji „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.“. Posebno u središtu, gdje pješačke zone vrve novoposađenim drvećem, raskošnim grmljem i cvjetnjacima, a osvježenje osim prirodnog hlada krošnji stabala osiguravaju brojne fontane s pitkom vodom. Tako bi mogao izgledati Zagreb da „zeleni“ znaju što rade. I da im je do toga stalo.
„Do sada su izrađeni projekti za sedam dvorišta, ukupne vrijednosti 345.000 eura s PDV-om, a radovi su do sada dovršeni na pet lokacija: Šandora Brešćenskog 8-12, Preradovićeva 44-Svačićev trg 17, Novotnijeva 9, Novotnijeva 13 te Klaićeva 21. Krajobrazno uređenje na adresi Basaričekova 3 trebalo bi početi tijekom srpnja, dok je uređenje dvorišta u Zvonimirovoj 13 planirano za jesen, kako bi se osigurali povoljni uvjeti za sadnju stabala“, dodaje se u priopćenju.
Dakle, riječ je o privatnim i zatvorenim dvorištima zgrada, što znači da koristi direktno imaju prvenstveno stanari tih zgrada – a ne šira javnost.
- Uz priopćenje nisu dostavljene fotografije, no ova iz svibnja dovoljno govori o kvaliteti „krajobraznog“ uređenja. © Grad Zagreb
„Iako su ovakva ulaganja primarno usmjerena na unapređenje dvorišta i kvalitete života građana koji žive u zgradama koje ih okružuju, njihova šira društvena vrijednost je višestruka i pridonosi poboljšanju životnog okruženja za sve građane Zagreba“, objašnjavaju u Gradu Zagrebu. „Zeleni“ navode kako se time smanjuju učinci urbanih toplinskih otoka, povećava bioraznolikost i podiže komunalni standard, no teško je ne zapitati se – zašto se onda gradski novac ne usmjerava prvenstveno u javno dostupne prostore, a ne u ozelenjivanje i uređenje zapuštenih dvorišta nemarnih stanara u koja nesretnici iz drugih dijelova Zagreba ne mogu pristupiti?
Jačanje klimatske otpornosti i poticanje povezivanja susjedstva moguće je i poželjno na javnim površinama – ispred zgrada – u što se lokalni „zeleni“ mogu uvjeriti u nedalekom Beču koji ulaže u uređenje kvartovskih oaza, uklanjanje asfalta, širenje zelenih površina i sadnju drveća u svojim ulicama. Dapače, nisu li s Gradom Bečom u lipnju 2022. potpisali Sporazum o suradnji između Beča i Zagreba?
Možda je pretjerano zapitati se tko su stanari odabranih dvorišta i jesu li možda članovi stranke Možemo! koji su svoje živote posvetili „borbi za pravednije društvo i javni interes“. No, „pravednici“ su već pogodovali privatnom interesu svojih članova i simpatizera.
- Masarykova ulica uređena je „po uzoru na najrazvijenije zapadnoeuropske metropole“ © Ekovjesnik
„Zeleni“ unatoč obećanjima u svom prvom mandatu nisu otvorili niti jedan novi park, nisu uredili niti jedan zagrebački javni prostor, ali sada uređuju privatna dvorišta kojima će ublažiti klimatske promjene i sniziti temperature u cijelom Zagrebu. Nema druge nego tijekom prvog sljedećeg toplinskog vala podići šator u jednom od navedenih dvorišta i tako užvati blagodati „višeg komunalnog standarda“.
U međuvremenu, Trg Marka Marulića izgleda kao da su ga radnici Zrinjevca posljednji put njegovali prije nekoliko godina, travnjaci se i dalje uništavaju nemilosrdnom košnjom iako su neki od njih pod „smanjenim režimom košnje“, zapušteni Park mladenaca dvije godine nakon olujnog nevremena u srpnju 2023. još nije dobio zamjenska stabla, a javne slavine s besplatnom pitkom vodom u širem središtu grada i dalje su rijetkost.
Sjetimo se samo kako je proteklih godina na kritike zbog lošeg održavanja zelenih površina Tomislav Tomašević naglašavao da Grad Zagreb nije zadužen za održavanje i košnju zelenih površina u privatnom vlasništvu. Zašto to odjednom ne vrijedi za zapuštena privatna dvorišta? Nije li krajnje vrijeme da „zeleni“ javni interes počnu štititi upravo tamo gdje trebaju – na javnim površinama?
Stjepan Felber | Ekovjesnik