Nove fotonaponske instalacije austrijskog ÖBB-a
Snažan korak prema energetski neovisnoj željeznici u Austriji
Austrijske savezne željeznice (ÖBB) odlučno nastavljaju svoj put prema održivoj energetskoj budućnosti. U Donjoj Austriji, u sklopu sveobuhvatne energetske strategije, postavljeno je više novih fotonaponskih instalacija koje, zajedno s postojećim projektima, čine važan iskorak prema povećanju udjela obnovljivih izvora u željezničkom sustavu.
Preko 4500 solarnih modula i ukupna godišnja proizvodnja veća od 2000 MWh – dovoljno za opskrbu više od 500 kućanstava – samo su dio šire priče kojom ÖBB jača otpornost vlastite infrastrukture i daje konkretan doprinos energetskoj tranziciji.
Od krovova do parkirališta: Solarne inovacije diljem Donje Austrije
Fotonaponski sustav na krovu kolodvora Süßenbrunn u Beču već je u funkciji i godišnje proizvodi oko 640 MWh, što je ekvivalent potrošnji oko 160 kućanstava. Instalirano je preko 1300 modula, a u planu je dodatak baterijskog sustava za optimizaciju potrošnje.
U Schleinbachu, na prvoj solarnoj instalaciji postavljenoj iznad Park&Ride parkirališta, očekuje se proizvodnja od 170 MWh godišnje, što bi moglo pokriti potrebe 42 kućanstva. Ova inovativna lokacija bit će opremljena i s četiri punionice za električna vozila.
- Prvi fotonaponski sustav iznad Park&Ride parkirališta u Schleinbachu © ÖBB / Schmid
U Ebreichsdorfu nastaje najveća fotonaponska instalacija na Park&Ride lokaciji u Donjoj Austriji, kapaciteta 1150 MWh godišnje – dovoljno za opskrbu oko 290 kućanstava. Ovdje će biti postavljeno čak 2500 modula, a završetak radova očekuje se krajem 2026.
U Amstettenu/Blindenmarktu, fotonaponski moduli postavljeni na 400 metara dugačku zvučnu barijeru proizvode 150 MWh godišnje ili dovoljno električne energije za opskrbu za oko 37 kućanstava.
Zeleni planovi: Baterije, učinkovitost i neovisnost
ÖBB planira daljnji razvoj solarnih projekata, uključujući integraciju baterijskih sustava za pametno upravljanje energijom. Cilj je ambiciozan, ali dostižan: povećati udio obnovljivih izvora za željeznički sustav sa 60% na 80% do 2030., smanjiti ovisnost o vanjskim dobavljačima električne energije i modernizirati energetske sustave kako bi 25 % više energije bilo učinkovito iskorišteno, a višak preusmjeren tamo gdje je najpotrebnije.
Investicija u ovakve projekte iznosi čak 1,6 milijardi eura do 2030. godine. To je jasna poruka da željeznica može i mora biti dio rješenja klimatske krize.
Stjepan Felber | Ekovjesnik