El Niño i La Niña: Klimatski vrtlozi koji ugrožavaju mangrove diljem svijeta
Nova studija pokazuje da klimatske oscilacije El Niña i La Niñe uzrokuju poplave, suše i promjene u aktivnosti uragana, što ugrožava šume mangrova diljem svijeta
Šume mangrova – dragocjeni ekosustavi koji štite obalu, pružaju stanište brojnim vrstama i apsorbiraju velike količine CO₂ – sve su ugroženiji zbog sve učestalijih i intenzivnijih klimatskih promjena. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Tulane (SAD) otkriva da ekstremne klimatske oscilacije poput El Niña i La Niñe imaju razoran utjecaj na zdravlje mangrovskih šuma diljem svijeta.
U analizi satelitskih podataka o vegetaciji, oborinama i temperaturama, prikupljenima u razdoblju od 2001. do 2020., istraživači Sveučilišta Tulane u New Orleansu identificirali su globalne obrasce utjecaja tzv. južnog kolebanja El Niña (engl. El Niño Southern Oscillation – ENSO) na šume mangrova. Njihovi rezultati pokazuju je da El Niño – poznat po povišenim temperaturama i suši, i La Niña – koja povećava rizik od olujnih udara, obilnih oborina i poplava, ne djeluju samo lokalno, već imaju dalekosežne pogubne posljedice za ove osjetljive šumske ekosustave.
Tijekom godina obilježenih El Niñom, mangrovi u zapadnom Pacifiku često propadaju zbog povećane slanosti tla i pada razine mora, dok u istočnom Pacifiku bilježe rast. Suprotno vrijedi za godine La Niñe, što stvara neravnotežu u globalnim ekosustavima. Posebno dramatične posljedice zabilježene su 2015. u Australiji, gdje je duž 1200 kilometara obale uginulo više od 40 milijuna mangrovih stabala.
Autori istraživanja, objavljenog u časopisu Nature Geoscience, upozoravaju da takvi ekstremi mogu uzrokovati masovno propadanje mangrovskih stabala, smanjiti kapacitet šuma mangrova kao prirodnog ponora ugljika i ugroziti biološku raznolikost obalnih područja. Osim toga, gubitak mangrova dodatno izlaže obalne zajednice opasnostima od podizanja razine mora i erozije obale.
„Ovi nalazi naglašavaju potrebu za hitnim akcijama u prilagodbi klimatskim promjenama. Moramo jačati lokalne kapacitete za očuvanje mangrova i razvijati strategije koje uzimaju u obzir sve veći intenzitet i nepredvidivost El Niña i La Niñe“, poručuju istraživači.
„Mangrovi su jedno od najvrjednijih staništa na planetu, ali ovise o vrlo osjetljivoj ravnoteži okolišnih uvjeta. Bolje razumijevanje kako klimatske promjene utječu na njih ključno je za njihovo očuvanje i za zajednice koje ovise o njima.“ – ističe dr. Daniel Friess, profesor sa Sveučilišta Tulane.
Zašto su šume mangrove ključne za zdravlje planeta?
Mangrovi su istinski čuvari obala – stvaraju prirodne barijere koje štite od oluja, uragana i erozije. Njihovi gusti korijenski sustavi sprječavaju ispiranje tla i pružaju prirodnu zaštitu od oluja i poplava, dok svojim granama i krošnjama smanjuju utjecaj vjetrova i valova. Šume mangrova apsorbiraju tri do četiri puta više CO₂ od kopnenih šuma, čineći ih snažnim saveznikom u borbi protiv klimatske krize. Osim toga, mangrovi su važno stanište za brojne ptice, ribe, rakove i druge morske organizme, čineći ih jednim od najbogatijih bioloških rezervata na planetu.
Zbog svega toga, njihovo očuvanje ključno je ne samo za lokalne zajednice, već i za zdravlje cijelog planeta. Njihovo očuvanje stoga nije samo lokalni ili regionalni izazov, već globalni prioritet.
Stjepan Felber | Ekovjesnik