Klimatske promjene najveća su prijetnja ugroženim vrstama u SAD-u
Ugrožene vrste i pet uzroka gubitka bioraznolikosti
Klimatske promjene postale su najveća prijetnja vrstama pod zaštitom američkog Zakona o ugroženim vrstama (ESA), pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu BioScience. To je prvi put da su klimatske promjene nadmašile sve druge uzroke gubitka bioraznolikosti, uključujući promjene u korištenju zemljišta i mora.
Autori studije Talia E. Niederman i suradnici iz organizacije Defenders of Wildlife analizirali su prijetnje za 2766 ugroženih vrsta diljem SAD-a. Pritom su usporedili učinke pet glavnih pokretača gubitka bioraznolikosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem: klimatske promjene, promjene u korištenju zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje vrsta, onečišćenje te invazivne vrste.
Rezultati su alarmantni: 91 posto vrsta zaštićenih američkim Zakonom o ugroženim vrstama (Endangered Species Act - ESA) sada je izravno pogođeno klimatskim promjenama. Čak 86 posto ugroženih vrsta istovremeno je suočeno s više različitih prijetnji, a posebice su ranjive skupine poput koralja, školjkaša i vodozemaca.
Prema istraživanju, klimatske promjene sada djeluju jednako razorno kao i tradicionalno dominantne prijetnje poput gubitka staništa, a istraživači smatraju da je taj trend vjerojatno prisutan i globalno.
Potrebne promjene u zaštiti vrsta
Autori upozoravaju da podaci iz međunarodnih procjena (IUCN) i izvornih ESA dokumenata često podcjenjuju utjecaj klimatskih promjena na vrste. Stoga preporučuju da se klimatska osjetljivost vrsta eksplicitno uključi u odluke o zaštiti i planove upravljanja.
Također ističu važnost prepoznavanja praznina u znanju, posebno za vrste koje već hitno trebaju ažurirane procjene stanja.
„S dodatkom sveobuhvatnih podataka o osjetljivosti na klimatske promjene, vidljivo je da su klimatske promjene jednako ozbiljan stresor kao i promjene korištenja zemljišta i mora“, upozoravaju autori.
„Ne trebamo dodatna istraživanja kako bismo znali da se biološka raznolikost suočava s višestrukim i trajnim prijetnjama. Hitno je potrebno djelovati protiv svih pet glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti kako bi se spriječila daljnja izumiranja”, ističu autori studije.
Dva međusobno povezana izazova suvremenog doba
Novo istraživanje još jednom potvrđuje da kriza bioraznolikosti i klimatska kriza nisu odvojeni problemi, već duboko povezani izazovi. Bez odlučne zaštite prirode i snažnog odgovora na klimatske promjene, gubimo i temelje vlastitog opstanka.
„U vremenu ubrzanih klimatskih promjena te sve očitijeg uništavanja i gubitka prirodnih ekosustava, jasno je kako vrijeme za djelovanje nije sutra — već danas“, upozoravaju autori.
Studija „Ugrožene vrste u SAD-u i pet uzroka gubitka bioraznolikosti“ objavljena je 24. travnja u časopisu BioScience.
D.R. | Ekovjesnik