Troškovi života i okoliš glavni razlozi za zabrinutost mladih u EU-u
Rješavanje problema rasta cijena trebalo bi biti glavni prioritet u cijeloj Europi, kažu osobe u dobi od 16 do 30 godina. Za mlade u Hrvatskoj jednako su važni gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta.
Istraživanje koje je Europski parlament proveo među građanima država članica EU-a u dobi od 16 do 30 godina pokazuje da njih čak 40 % zabrinjava rast cijena i troškova života. Društvene mreže glavni su izvor vijesti za politička i društvena pitanja za 42 % ispitanika na razini EU-a, a u Hrvatskoj za čak 48 %. Čak 76 % ispitanika smatra da su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana, u Hrvatskoj 67 %.
Eurobarometar o mladima, objavljen u ponedjeljak, također otkriva da jedna trećina ispitanika smatra da bi EU trebao usmjeriti svoju pozornost na okoliš i klimatske promjene tijekom sljedećih pet godina, a gotovo jednako toliko (31 % ) da bi prioriteti trebali biti gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta, izvijestio je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je najveći broj ispitanika kao prioritet Europske unije u ovom mandatu također izdvojio rastuće cijene, ali i gospodarstvo i radna mjesta (po 41 %). Slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 %), stanovanje i borba protiv klimatskih promjena (po 28 %) te obrazovanje (23 %).
Na razini EU- prednost socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti želi dati tri od deset ispitanika (29 %). Više od petine istaknulo je obrazovanje i osposobljavanje (27 %), stanovanje (23 %) te obranu i sigurnost Unije (21 %). Europska obrana posebno brine mlade u Češkoj (36 %), Poljskoj (33 %) i Estoniji (32 %).
„Slušanje mladih Europljana i razumijevanje onoga što ih brine ključno je za političare, donositelje odluka i za europsku demokraciju. Mladi su danas zabrinuti zbog rasta cijena, klimatskih promjena, sigurnosti i izgleda da pronađu dobar posao. To su pitanja na koja se moramo referirati u svakoj odluci i zakonu koje donesemo. U protivnom riskiramo gubitak generacije zbog razočaranja.” – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Društvene mreže prestigle su televiziju kao glavni izvor informacija
Društvene mreže glavni su izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima za 42 % ispitanika u dobi od 16 do 30 godina, a televizija je drugi najpopularniji izvor (39 %). Njoj su sklonije osobe u dobi od 25 do 30 godina. Ta dobna skupina također će vjerojatnije koristiti portale i radio nego osobe u dobi od 16 do 18 godina. Mlađi sudionici (16 – 18 godina) više se oslanjaju na društvene mreže (45 %), a 29 % kao izvor informacija navodi prijatelje, obitelj ili kolege. Ispitanici u Hrvatskoj (16 do 30 godina) o aktualnostima se uglavnom informiraju na društvenim mrežama (48 %). Slijedi televizija (40 %) te portali (32 %).
„Informacijsko okruženje brzo se mijenja. Budući da većina mladih uglavnom dobiva vijesti s društvenih mreža, političari i internetske platforme imaju posebnu odgovornost boriti se protiv sve većeg širenja dezinformacija”, ustvrdila je predsjednica Metsola.
Televizija je i dalje vodeći izvor informacija za mlade u Portugalu (53 %), Italiji (52 %), Sloveniji (45 %) i Francuskoj (43 %). Portali i radio izvori su informacija za 26 % mlađih i 16 % starijih sudionika istraživanja. U izdanju Eurobarometra iz 2021. glavni izvori vijesti bili su društvene mreže i portali (te je kategorije spomenulo 41 % ispitanika).
- Rezultate cijelog istraživanja možete pronaći ovdje.
Instagram i TikTok su najčešće korištene mreže za vijesti - u Hrvatskoj dominira Facebook
Instagram je vodeća platforma za političke i društvene vijesti među mladima (47 %), a slijedi ga TikTok (39 %). Prema istraživanju, X (nekadašnji Twitter) koristi samo 21 % mladih. U Hrvatskoj su ispitanici na prvo mjesto stavili Facebook (čak 54 %), na drugo YouTube (35 %) , treći je Instagram (33 %), a četvrti TikTok (29 %) .
Mladi u EU-u su svjesni izloženosti dezinformacijama, a u Hrvatskoj i izrazito sigurni kako ih znaju prepoznati
Znatna većina (76 %) mladih vjeruje da su bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. U devet zemalja EU-a više od polovine ispitanika izjavilo je da je bilo izloženo dezinformacijama „često” ili „vrlo često”, pri čemu je najveći udio zabilježen na Malti (59 %), u Mađarskoj (58 %), Grčkoj (57 %), Luksemburgu (55 %) i Belgiji (54 %). S druge strane, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 %) i Bugarskoj (11 %).
70 % sudionika u anketi uvjereno je da može prepoznati dezinformacije. Ispitanici iz Malte i Hrvatske bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija, dok su ispitanici iz Austrije, Njemačke i Slovenije bili najmanje sigurni.
Istraživanje Eurobarometra o mladima proveo je Ipsos od 25. rujna do 3. listopada 2024. u svih 27 država članica EU-a. Anketirano je ukupno 25 863 mladih u dobi od 16 do 30 godina putem računalno potpomognutog internetskog intervjuiranja (CAWI), korištenjem online panela. Rezultati su ponderirani prema udjelu te dobne skupine u svakoj državi članici EU-a.
EYE2025: Mladi će raspravljati o djelovanju EU-a
Uvidi iz istraživanja Eurobarometra o mladima pružaju detaljno razumijevanje njihovog političkog sudjelovanja, potreba i zabrinutosti. Ti će zaključci pomoći u oblikovanju tema i rasprava tijekom Europskog skupa mladih - EYE2025 - koji Parlament organizira u u Strasbourgu 13. i 14. lipnja 2025. Skup je namijenjen mladima u dobi od 16 do 30 godina iz Europske unije, ali i susjednih zemalja, a prijave su otvorene do 21. veljače.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik