Čista energija je od vitalne važnosti, ali još uvijek nije dovoljna

San o negativnim emisijama postaje sve vjerojatniji

Postoje određeni problemi koje čiste energije vjetra i Sunca ipak ne mogu u potpunosti riješiti. Živimo u razdoblju razvitka tehnologija negativnih emisija i moramo otvoreno razmišljati o svim mogućnostima izbora, a dvije nove studije daju nam moguća rješenja budućih izazova.

Napajanje čistom energijom bez uporabe fosilnih goriva je nužnost ukoliko se žele obuzdati emisije ugljičnog dioksida i porast temperatura na ne više od 1,5° C do kraja ovoga stoljeća u odnosu na predindustrijsko vrijeme, no taj put neće biti ni lagan ni jednostavan.

Nova studija koju je proveo tim stručnjaka predvođen Stevenom Davisom sa Sveučilišta Kalifornija Irvine i Kenom Caldeirom s Instituta Carnegie, ukazuje na probleme koji nas očekuju pri osiguravanju čelika i cementa za buduće potrebe građevinske industrije, kao i prijevoza teških tereta na velikim udaljenostima.

Zračni prijevoz putnika i tereta čini 6 % svih emisija ugljičnog dioksida koje dodatno ubrzavaju globalno zatopljenje, dok industrija cementa i čelika godišnje otpušta i do 1,7 milijardi tona stakleničkih plinova.

Električnih automobila bit će zasigurno sve više, no za prijevoz teških tereta će i dalje biti potrebni tegljači koji će ih prevoziti na udaljenostima i do 1.000 kilometara. Nažalost, za velik dio prijevoza tereta još uvijek i još dugo neće biti prave zamjene za korištenje fosilnih goriva.

Druga pak studija potvrđuje da ljudi već raspolažu znanjem potrebnim za hvatanje ugljičnog dioksida i njegovo korištenje s vodikom iz vode za proizvodnju visoko kvalitetnog tekućeg goriva. Ove nove tehnologije su još uvijek u laboratorijskoj fazi, a njihov uspjeh ovisi o tome može li se njihova široka primjena i prelazak na industrijsku razinu osigurati uz dovoljno niske troškove proizvodnje.

Obje studije sagledavaju navedene probleme u široj perspektivi, a istraživači su već više puta u teoriji dokazali kako bi obnovljivi izvori energije do sredine ovog stoljeća mogli omogućiti 100-postotno napajanje električnom energijom. Međutim, time još uvijek ne bismo zaustavili sve emisije ugljičnog dioksida.

Krajem lipnja ove godine američki su znanstvenici u časopisu Science izvijestili kako nam tek slijedi rješavanje problema velikih uzročnika globalnog zatopljenja, a kao glavne „krivce“ navode zračni prijevoz putnika i tereta, cestovni i pomorski prijevoz tereta te industriju čelika i cementa.

Također razmatraju niz novih mogućnosti koje se najavljuju iz svjetskih laboratorija, uključujući i obnovljivo mlazno gorivo, a njihov glavni cilj je poticanje kreativnih rješenja i ostvarenje koncepta održivog razvoja kao mogućeg rješenja globalnih problema.

Oblikovanje budućnosti

„Zračni, cestovni i pomorski prijevoz, kao i industrija čelika i cementa najveći su onečišćivači i zajedno čine značajan dio globalnih emisija. Kako bi se ovaj problem učinkovito riješio, morat ćemo razviti nove procese i sustave, što će zahtijevati kako razvoj novih tehnologija, tako i koordinaciju i integraciju u svim industrijama“, rekao je Ken Caldeira iz Instituta Carnegie.

„Infrastruktura koju danas gradimo oblikovat će našu budućnost. Postižemo ogroman napredak na području solarne energije i električnih vozila, ali također moramo početi rješavati i teže sektore“, istaknuo je koautor studije Steve Davis sa Sveučilišta Kalifornija Irvine.

Drugi američki istraživački tim objavio je svoju studiju u časopisu Nature Climate Change i predstavio jedan posve novi termin – elektro-geokemija. Autori studije tvrde kako i biogoriva koja se temelje na etanolu mogu biti pouzdan izvor energije, a za to već imaju osigurana i velika ulaganja investitora.

Postoji još jedno rješenje koje se još uvijek testira, a to je hvatanje ugljičnog dioksida iz ispušnih plinova biogoriva i njegovo pohranjivanje pod zemlju kako bi se onemogućio njegov ulazak u atmosferu.

Nova moguća goriva

Greg Rau sa Sveučilišta Kalifornija Santa Cruz sa svojim suradnicima nudi još jedno rješenje. Naime, elektrolizom slane vode mogu se proizvesti vodik i kisik, a reakcije između lako dobivenih minerala mogu rezultirati otopinom koja apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i pretvara ga u karbonat koji bi mogao ostati u moru i smanjiti zakiseljavanje oceana.

Vodik se kao gorivo već koristi za pogon automobila, a kemičarima bi mogao poslužiti i za proizvodnju drugih goriva što bi na kraju rezultiralo smanjenjem ugljičnog dioksida u atmosferi. San o negativnim emisijama tako postaje sve vjerojatniji.

Nova istraživanja i nove elektro-geokemijske metode mogla bi nam omogućiti pedeset puta više energije i smanjenje emisija ugljičnog dioksida od zasad ipak nesigurnog pristupa koji uključuje korištenje velikih površina tla, biogoriva i hvatanje ugljika. No, ove nove metode su još uvijek u ranoj fazi istraživanja.

„Živimo u razdoblju razvitka tehnologija negativnih emisija i moramo otvoreno razmišljati o svim mogućnostima izbora koje bi mogle nastati“, kaže dr. Rau. „Također trebamo i nove zakone koja će poticati razvoj novih tehnologija.“

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Hoćemo li uskoro usisavati plastični otpad iz oceana?

Možda zvuči krajnje neobično i gotovo nemoguće, ali američka neprofitna organizacija Clear Blue Sea sagradila je poluautonomni robot katamaran s kojim iz oceana namjerava usisati što više otpada. Priču o tome objavio je Washington Post.

Novi materijal bez cementa utire put „zelenom“ betonu

Razvijen je novi vezivni materijal koji bi mogao zamijeniti glavni sastojak betona - cement. Radi se o ekološki prihvatljivom materijalu dobivenom od pepela elektrana na ugljen. Osim što sam novi materijal nije štetan po okoliš prilikom njegove upotrebe, dobiva se iz otpada industrije koja ima velik utjecaj na emisije stakleničkih plinova čime se on nastoji smanjiti.

Bakterijska pretvorba kanalizacijskog otpada u čistu energiju

Purpurne fotosintetske bakterije, koje koriste svjetlosnu energiju za sintezu organskih spojeva, prilikom stimulacije električnom energijom mogu oporaviti gotovo sto posto ugljika iz bilo kojeg tipa organskog otpada, generirajući pritom plin vodik za kasnije korištenje kao gorivo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER