Najtopliji listopad otkad postoje mjerenja još je jedno upozorenje da se klima mijenja

Postaju li ekstremne vremenske pojave pravilo, a ne iznimka?

Akademik Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji i dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog i zamjenik ravnateljice DHMZ-a, gostovali su sinoćnjoj u emisiji HTV-a „Otvoreno“ te govorili o vremenskim ekstremima.

Dr. sc. Ivan Güttler rekao je kako su sinoptičari DHMZ-a izdali crveno upozorenje na izuzetno opasne vremenske uvjete za tri regije - riječku, kninsku i splitsku. „To je prvenstvo tijekom noći. Ostatak dana u petak bit će narančasto upozorenje. Tri su elementa - velike količine oborina, snažan vjetar, prvenstveno jugo i rizik od grmljavinskog nevremena, koje lokalno može uzrokovati bujice. Naša je preporuka da pratite prognoze DHMZ-a, upozorenja DHMZ-a i radarske snimke u kojem smjeru se kreće neka nestabilnost“, rekao je.

Dodao je da nevrijeme poput onog u Francuskoj i drugim europskim zemljama neće doći do nas. „Nažalost, imamo smrtne posljedice u dijelu europskih zemalja. Ovaj događaj je prognoziran još u subotu, prije nekoliko dana, tako da su se građani i službe u tim državama pripremili. Nadamo se da je to uzrokovalo smanjenje potencijalno još većeg broja stradanja. Savjet je isto tako ljudima - ako baš ne moraju da ne kreću na put. Promet i to pomorski, kopneni, zračni promet je sad u ovakvim situacijama pod najvećim rizikom, ali očekujemo tijekom petka da će se ta situacija smiriti, pa će i subota biti nešto mirnija“, kazao je dr. sc. Ivan Güttler.

Dunja Mazzocco Drvar rekla je kako su ekstremi sve češći. „Činjenica je, to pokazuju stručna i znanstvena istraživanja, da su ekstremne vremenske pojave sve češće. One su sada, ako gledamo sveukupnost, otprilike dva puta češće nego što su bile prije 50-60 godina. Na tu temu napravljeno je dosta znanstvenih radova, analizirano je u posljednjih nekoliko godina 500 i više ovakvih vremenskih situacija, ekstremnih, različitih, od suša preko poplava do toplinskih valova, i pokazalo se da je velika vjerojatnost za njihovu pojavu značajno veća. One su snažnije, imaju jače amplitude nego što su imale prije. Najviše je to, naravno, kod toplinskih valova koji su zapravo direktno vezani uz klimatske promjene, njihova pojavnost je i frekventnija i jača, rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

Istaknula je kako je ekstremno vrijeme prva stvar koju su i meteorolozi počeli najavljivati kada su najavljivali posljedice klimatskih promjena. „Upravo česte i prilično velike razlike u vremenskim prilikama u samo nekoliko dana ili u tijeku jednog mjeseca ili u tijeku jedne sezone“, dodala je.

Osim promjena srednjih vrijednosti, imamo i promjene ekstrema

„Oduvijek smo znali da kad bude toplija atmosfera, da se može pohraniti više vlage u atmosferi, a to da znači imate dulja sušna razdoblja, intenzivna kišna razdoblja, imate nakon toga poplave. Zagrijavanje koje se događa, ono je različito na raznim dijelovima svijeta, ono je puno manje u području ekvatora. Zbog toga se mijenja dinamika u srednjim geografskim širinama“, rekao je akademik Mirko Orlić. Također, izrazio je mišljenje da je zagrijavanje u području Arktika još izraženije nego u Europi.

„Imamo mareografsku postaju u Bakru koja radi od 1929. godine, dakle skoro stotinu godina, i pratimo te vodostaje cijelo vrijeme. Prošlog petka, 27. listopada, imali smo jednu poplavu, da bismo sljedeću imali u utorak, prije dva dana, 31. listopada. Unutar četiri dana dva puta poplave. To je evidentni pokazatelj da se mijenja dinamika“, rekao je akademik Orlić. 

Akademik Orlić komentirao je i porast Jadranskog mora. „Kod nas u Jadranu i uopće u Sredozemlju nije onaj glatki porast kada se vidi globalno. Imali smo dosta jak porast do 1950-ih godina, dosta stabilno od 1990-ih i sad imamo porast sličan globalnom. To znači oko tri milimetra na godinu, tako da imamo nekakve višegodišnje promjene. Međutim, promjene su još uvijek vidljive. Recimo, 3 mm na godinu zvuči malo, ali kad pogledate kroz 30 godina to je desetak centimetara. I to se već osjeti. Ako imate blago povoljnu obalu, to jako utječe na to koliko je more poplavljeno. Što se tiče prognoze do kraja stoljeća, to je slično kao i globalno. Imate one optimistične prognoze, ako budu male emisije stakleničkih plinova, imate pesimistične, ako budu jako velike. Kad je riječ o optimističnima, govori se o 30-ak centimetara porasta, kad je riječ o pesimističnima, to je jedan metar. Treba znati da je to samo srednja razina. Na to dolaze oni poremećaji i meteorološki, ali koji onda još mogu dodatno pogoršati“, rekao je.

Güttler najavio da će ova godina u cijelini biti toplija od prosjeka 

Dr. sc. Ivan Güttler rekao je kako imamo dvije krajnosti: „Jedna je negiranje klimatskih promjena, a druga katastrofizam. Mi smo danas u nekakvoj sredini, znači svijet do kraja stoljeća neće biti topliji 10, šest ili pet stupnjeva. Nažalost, idemo prema svijetu koji je globalno topliji tri stupnja što će uzrokovati puno problema. Neke najbogatije države će se moći prilagoditi na taj svijet koji je topliji jedan i dva stupnja. Čak i u Hrvatskoj postoje neki sustavi koji će moći se prilagoditi. Veliki je rizik za naše neposredno susjedstvo, znači sjeverna Afrika, Bliski istok, tu će promjene u klimatskom sustavu biti puno izraženije. Postoji rizik, naravno, povećanja pritiska u smislu migracija. Klimatske promjene bit će dodatni izvor poticaja tim građanima da se sele u Europu uz neke geopolitičke razloge. Prilagodba je dio rješenja, nismo u Hrvatskoj na nuli, imamo sustave za obranu od poplave, požara i za prognozu vremena, samo ćemo morati dalje ulagati“, rekao je Güttler.

Promjene razine mora izravno povezane s globalnim zatopljenjem

Akademik Orlić kazao je da se podizanje razine mora izražava kroz dva efekta. „Jedno je da imate zagrijavanje, razina mora se povećava, a drugi je da imate otapanje leda na Grenlandu, na Antarktici i ledenjacima širom svijeta. To je izvor podizanja morske razine. Mjera u kojoj možemo zaustaviti zagrijavanje, a to znači u kojoj možemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, ujedno je i mjera u kojoj možemo usporiti zapravo podizanje morske razine“, rekao je.

Mazzocco Drvar podsjetila je kako porast razine mora donosi i neke druge pojave, primjerice, uništavanje poljoprivrednog zemljišta. „Kad nam se more navlači i povlači i opet navlači i povlači nekoliko puta pa onda višestruko ili sve češće i češće, ono zapravo onda ostavlja sve više soli na poljoprivrednom zemljištu, koje onda više nije toliko plodno kao što je bilo prije. Nakon nekoliko godina ili desetljeća više nećemo imati recimo plodnu zemlju.“

Otvoreno HRT / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Akademik Mirko Orlić: „Ljudski faktor je većim dijelom utjecao na globalno zatopljenje“

Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi toplinski udari u budućnosti mogli biti sve češći. Akademik Mirko Orlić, geofizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, u Dnevniku HTV-a govorio je o glavnim posljedicama globalnog zatopljenja i ponovio kako se to može ublažiti - smanjenjem emisije stakleničkih plinova te izvlačenjem stakleničkih plinova iz atmosfere.

UN: Ljudska aktivnost uzrok je katastrofa u cijelom svijetu

Studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda, akademske i istraživačke institucije UN-a, razmatra 10 različitih katastrofa koje su se dogodile 2020. i 2021. godine te otkriva njihovu međusobnu povezanost, iako su se dogodile u različitim dijelovima svijeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER