Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u EU-u

Uvođenjem eura od 1. siječnja 2023. povratna naknada u Hrvatskoj iznosi 0,07 eura, odnosno sedam centi

Europske i hrvatske okolišne organizacije pozivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u Europskoj uniji, izvijestila je Zelena akcija.

Kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala bi iznositi 10 umjesto sedam centi.  

Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. 

Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura (sedam centi), što je najniži iznos povratne naknade u EU-u.

U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura, dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura

Udruge smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače.

Udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat. 

Važno je naglasiti kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ukoliko se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen. 

Članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj koje potpisuju priopćenje su Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce - Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

Zamijenimo jednokratnu plastiku sustavima za ponovnu uporabu!

Zelena akcija, kao članica pokreta Break Free From Plastic, pokreće kampanju #WeChooseReuse s ciljem promocije i zagovaranja sustava za ponovnu uporabu kao jedne od nužnih mjera za smanjenje proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER