Europljani zabrinuti zbog krize troškova života, očekuju dodatne mjere EU-a

Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je objavljeno 12. siječnja 2023.

Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana te za 91 % građana Hrvatske, a potom se ističe prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %). Nedavne krize ojačale su podršku građana EU-u pa 72 % ispitanika vjeruje da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva, a 62 % članstvo u EU-u vidi kao dobru stvar. Međutim, građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka uzastopnih kriza.

U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 %), Cipru (99 %), Italiji i Portugalu (98 %), a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 %. Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i socio-profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani EU-a najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %), a u Hrvatskoj to smatra 87 % ispitanika. Zatim slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 %).

Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent. Visoka potpora EU-u temelji se na iskustvu iz prošlih godina, pri čemu je EU pokazao izvanrednu sposobnost ujedinjenja i provedbe učinkovitih mjera. Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 % ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 % hrvatskih građana.

Potreba ublažavanja učinaka uzastopnih kriza

Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje pokazuje da se sve više osjete posljedice polikrize. Gotovo polovica stanovništva EU-a (46 %) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova. Nadalje, 39 % ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023. Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika. Još jedan znakovit pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39 %, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa „većinu vremena” ili „povremeno”. Radi se o povećanju od devet postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila 30 %. U Hrvatskoj čak 59 % ispitanika navodi da „povremeno” ili „većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa.

„Građani su zabrinuti zbog sve većih troškova života, što je razumljivo; sve više obitelji jedva spaja kraj s krajem. Vrijeme je da isporučimo rezultate; da svoje račune stavimo pod kontrolu, suzbijemo inflaciju i činimo sve da naša gospodarstva rastu. Moramo zaštititi one najranjivije u našem društvu.” - poručila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Građanima Hrvatske najvažnija je potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta

Višestruke geopolitičke krize proteklih godina i dalje dovode građane i kreatore politika pred velike izazove. S obzirom da je inflacija dosegnula najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, građani žele da se Europski parlament usredotoči na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (37 %). Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 % – kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %). Visoko na ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 %), a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju temu (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 %) a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 %).

Porasla potpora građana Europskoj uniji

Istodobno, nedavne krize, osobito rat Rusije protiv Ukrajine, jačaju potporu građana Europskoj uniji: 62 % ispitanika smatra članstvo u EU-u kao dobru stvar, što predstavlja jedan od najboljih rezultata zabilježenih od 2007. godine. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 54 %. Dvije trećine Europljana (66 %) smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 72 % smatra da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u. U tom kontekstu, mir se vraća u svijest građana kao jedan od glavnih i temeljnih razloga Unije: 36 % Europljana navodi da je doprinos Europske unije održavanju mira i jačanju sigurnosti glavna prednost članstva u Uniji, što predstavlja povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. Nadalje, Europljani također smatraju da EU olakšava suradnju među državama članicama (35 %) i doprinosi gospodarskom rastu (30 %). U Hrvatskoj 55 % ispitanika smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 % smatra da je Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike nove mogućnosti zapošljavanja predstavljaju daleko najveću prednost članstva Hrvatske u Uniji (51%, a EU prosjek iznosi 23 %). Zatim navode  doprinos održavanju mira i jačanju sigurnosti (34 %) a na trećem mjestu su doprinos gospodarskom rastu zemlje (32 %) i poboljšanje životnog standarda (također 32 %).

Jesensko istraživanje Eurobarometra provela je agencija Kantar za Europski parlament u razdoblju od 12. listopada do 7. studenog 2022. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je rađeno metodom osobnog intervjua, te nadopunjeno video-intervjuima u Češkoj i Danskoj. Ukupno je proveden 26.431 intervju. Rezultati na razini Unije ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj državi članici.

Europski parlament / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Godinu dana uoči europskih izbora predstavljeno istraživanje Eurobarometra o stavovima građana

Prema istraživanju Eurobarometra, građani prepoznaju vodeću ulogu EU-a u rješavanju kriza, 71 % njih svjesno je utjecaja EU-a na njihove svakodnevne živote i snažno podupiru demokraciju. Najviše su zadovoljni potporom EU-a Ukrajini (69 %) te obranom demokracije i vladavine prava (64 %), a većina njih već je zainteresirana za europske izbore 2024. godine.

Parlametar 2023.: Potpora EU članstvu, veći interes za europske izbore

79 % građana u Hrvatskoj te 72 % na razini EU-a vide koristi za njihovu državu od EU članstva, a 70 % ispitanika smatra da EU utječe na njihovu svakodnevicu. Više od polovine građana EU-a (57 %) već sada iskazuje interes za nadolazeće EU izbore koji će se održati od 6.-9. lipnja 2024., a prioritetne političke teme za građane su borba protiv siromaštva (36 %), javno zdravstvo (34 %), klimatske promjene te potpora gospodarstvu (po 29 %).

Geopolitička situacija glasanje na europskim izborima čini još važnijim

Posljednje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta prije izbora u lipnju otkriva sve veću zabrinutost građana trenutačnim geopolitičkim okolnostima. Šest od 10 ispitanika (60 % u EU-u te 61 % u Hrvatskoj) iskazuje interes za EU izbore, a europska obrana i sigurnost za građane je sve važnija tema. Jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta (46 %) te borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (45 %) prioritetna su pitanja za birače u Hrvatskoj.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER