Ne truju se samo divlje životinje, na meti su i kućni ljubimci!

Ilegalno trovanje divljih životinja jedan je od većih problema očuvanja bioraznolikosti današnjice

Povodom prošlotjednog slučaja trovanja psa na Mljetu, udruzi Biom obratila se vlasnica usmrćenog psa i napomenula kako su slučajevi trovanja učestala pojava u mjestima Sobra i Zadublje. Prema navodu Velinke Buljan, u zadnja je dva mjeseca samo u Sobri otrovano najmanje 10 pasa i mačaka koji su imali vlasnike te nekolicina mačaka bez vlasnika.

O slučajevima trovanja domaćih životinja i kućnih ljubimaca sve se češće izvještava u medijima, a iako je riječ o nezakonitoj praksi jasno je kako su u nekim sredinama uobičajena praksa. Najčešće je riječ o nepoznatom počinitelju, no svakako treba pokušati pokrenuti istragu i stati na kraj ovakvim događajima.

„U sklopu Balkan Detox LIFE projekta želimo ukazati na razmjere problema koje trovanje ima na bioraznolikost. Budući je riječ o kaznenom djelu kroz projektne aktivnosti potičemo državne institucije u svim državama partnerima na Balkanu na procesuiranje ovih zakonski kažnjivih djela”, napominje Nera Fabijanić, stručna suradnica za zaštitu prirode u udruzi Biom.

Prakse trovanja, kao što možemo vidjeti iz ovog primjera, nisu ograničene samo na divlje životinje, već su na meti i kućni ljubimci. Budući da prepoznajemo povezanost slučajeva trovanja divljih i domaćih životinja, udrugu Biom povremeno kontaktiraju vlasnici pasa ili mačaka koje je snašla ova nesretna sudbina te se žale na nefunkcioniranje procesuiranja zločina na terenu.

Što učiniti u slučaju trovanja životinja

O svakom slučaju trovanja potrebno je informirati policiju jer se radi o kaznenom djelu koje je u nadležnosti policije. Pritom treba napomenuti da amaterske istrage građana nisu valjane na sudu i takvim pristupom se ne može ništa konstruktivno ostvariti. Trovanje životinja zabranjeno je Zakonom o zaštiti životinja (čl. 4, st. 2, tč. 14), a propisana kazna za fizičke osobe je od 10 do 15 tisuća kuna. Također, trovanje je kažnjivo i Kaznenim zakonom (čl. 205, st. 1), a predviđena je kazna zatvora do jedne godine.

U suradnji s policijom, treba im omogućiti uvid u mjesto događaja (na kojem, po mogućnosti ništa nije dirano do njihovog dolaska), ukazati im na otrovne mamce ako ste ih pronašli, dati im sve dostupne i točne informacije koje znate, predložiti svjedoke ukoliko postoje i, ukoliko oni zaključe da je potrebno, predati im svog otrovanog ljubimca radi provedbe daljnje obdukcije i toksikologije, navode u udruzi Biom.

Jedan od većih problema očuvanja bioraznolikosti današnjice

Trovanje ima razorne učinke na populacije brojnih ugroženih vrsta poput ptica grabljivica, strvinara, velikih zvijeri, ali i drugih divljih životinja, dovodeći do lokalnog i regionalnog izumiranja, a također sprječava povratak određenih vrsta u njihova izvorna staništa. Korištenje otrovnih mamaca nezakonita je praksa koja također predstavlja opasnost za javno zdravlje, kako počinitelja tako i nesavjesnih građana, svatko može doći u kontakt s izloženim pesticidima ili otrovnim mamcima u svojim zajednicama i može doći do trovanja ljudi i djece.

Nezakonita trovanja divljih životinja u našem okruženju izuzetno je teško kontrolirati i spriječiti jer se otrovne tvari mogu lako nabaviti i iskoristiti, što počinitelje potiče na ovu vrlo štetnu i ilegalnu metodu ubijanja životinja. Trovanje tiho ubija životinje, jer iznimno male količine mogu uzrokovati veliku smrtnost, a zabilježi se ili prijavi svega oko 20 % incidenata.

Postavljanje otrovnih mamaca na otvorenom neselektivna je metoda usmrćivanja životinja

Ova metoda problematična je jer gotovo svaka domaća i divlja životinja koja proguta otrovni mamac ugine. Ako se otrov ne ukloni iz prirode, dolazi do cijelog niza povezanih trovanja i nerijetko ima više žrtava. Strvinari poput bjeloglavih supova mogu se hraniti na lešinama stradalih životinja te i sami doživjeti tragičan kraj, pri čemu više vrsta često postaje žrtvama ove vrlo štetne i protuzakonite prakse.

Divlje životinje ne poznaju političke granice, što znači da životinje koje progutaju otrovne mamce ponekad mogu prijeći u susjedne zemlje, tamo uginuti, potencijalno uzrokujući sekundarno trovanje i stvarajući začarani krug. Također, budući da je trovanje česta pojava u svim balkanskim zemljama, sa sličnim uzrocima, metodama i supstancama koje se koriste, ilegalna prekogranična trgovina zabranjenim supstancama predstavlja veliki izazov u sprječavanju širenja ovog nedjela koje ne prijeti samo divljim i domaćim životinjama, već i ljudima.

Projekt BalkanDetox LIFE – Jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i podizanje svijesti o problemu trovanja u Balkanskim zemljama“ ima za cilj jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i podizanje svijesti o problemu trovanja u zemljama Balkana. Počeo se provoditi u listopadu 2020. godine kako bi se poboljšalo upravljanje incidentima trovanja divljih životinja i postiglo značajno smanjenje smrtnosti supova i drugih pogođenih divljih vrsta životinja, osiguravajući stvarni i kontinuirani angažman relevantnih državnih institucija u borbi protiv ovog pitanja te osvješćivanje javnosti o ovom problemu. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,832,811.00 eura, a vodi ga Vulture Conservation Foundation iz Nizozemske s projektnim partnerima iz sedam zemalja (Hrvatska, Grčka, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Bugarska).

Projekt traje pet godina (2020.-2025.), a njegovi specifični ciljevi su:

  1. poboljšanje dostupnosti informacija o opsegu i problemu trovanja
  2. osiguravanje angažmana relevantnih državnih institucija u borbi protiv ilegalnih trovanja divljih životinja
  3. povećavanje broja otkrivenih slučajeva trovanja i procesuiranje istih
  4. povećanje svijesti javnosti o problem trovanja
  5. smanjenje broja slučajeva trovanja divljih životinja kao proizvod podizanja svijesti šire javnosti o ilegalnoj uporabi otrova u okolišu i opasnosti koje predstavlja za ljudsko zdravlje i divlje životinje
  6. uspostava nacionalne radne skupine za borbu protiv trovanja i izrada operativnih protokola u slučaju trovanja

Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama projekta, dok novosti o njegovoj provedbi možete pratiti putem Facebook stranice BalkanDetox LIFE.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Otvoren LIFE natječaj za 2022. godinu

Na program LIFE mogu se prijaviti sve pravne osobe registrirane na području Europske unije, kao i fizičke osobe koje imaju registriranu djelatnost poput obrtnika, trgovaca pojedinaca, nositelja OPG-a i dr.

BalkanDetox LIFE: Novi projekt protiv ilegalnog trovanja divljih životinja

Cilj projekta koji financira program LIFE Europske unije je podizanje svijesti i jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv problema trovanja divljih životinja u zemljama Balkana. Trovanje je jedan od najvažnijih uzroka smrtnosti i smanjenja populacije brojnih ugroženih i zaštićenih vrsta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER