Obnavljanjem vlažnih livada štiti se ugrožena vrsta madagaskarske čaplje

Francuski Mayotte je izuzetno važan za očuvanje vrste jer je na otoku zabilježen drugi najveći broj parova madagaskarskih čaplji

Vlažne livade su odmorišta i staništa mnogim vrstama ptica te su izuzetno važne za očuvanje biološke raznolikosti. Nažalost, njihov se broj na Mayotteu ubrzano smanjuje, ponajviše zbog onečišćenja okoliša, urbanizacije i invazivnih vrsta. Stoga se od kolovoza ove godine ulažu pojačani napori za njihovu obnovu kako bi se zaštitila staništa ugrožene vrste madagaskarske čaplje (Ardeola idae).

Ova je vrsta prepoznatljiva po svom svijetlosmeđem i crnom te prekrasnom bijelom perju koje poprima tijekom sezone parenja. Madagaskarska čaplja (Ardeola idae) obitava na samo četiri svjetska otoka smještena uz istočnu obalu Afrike, odnosno na Madagaskaru, Aldabri, Europi i Mayotteu, francuskom prekomorskom departmanu na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu. Njihova se populacija 2016. procijenila na svega 1.100 jedinki.

Zbog male rasprostranjenosti i uzbunjujuće stope opadanja, madagaskarska čaplja je klasificirana kao ugrožena pri ažuriranju Crvene liste 2020 Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for Conservation of Nature - IUCN), ali i kao „kritično ugrožena“ na Crvenoj listi ugroženih vrsta u Francuskoj. Gubitak i degradacija vlažnih livada koje su idealna staništa za parenje i prehranu ptica, ali i njihovo uznemiravanje te krivolov i pljačka njihovih jaja doveli su, nažalost, do smanjenja brojnosti populacije i zaprijetile opstanku ove vrste.

© Gilles ADT / lifebiodivom.fr

Francuski Mayotte je pritom najznačajniji za očuvanje ove vrste jer je ovdje zabilježen drugi najveći broj parova madagaskarskih čaplji, odnosno njih 279 tijekom sezone parenja 2019.-2020. Na sjeverozapadu Mayottea nalazi se laguna Ambato, koja je izuzetno važno stanište za hranjenje i gniježđenje madagaskarske čaplje, a upravo se ovdje od 2015. godine uspjela održati brojnija kolonija ovih ptica. Međutim, laguna je u posljednje dvije godine izložena značajnijoj degradaciji, iako se jedinke madagaskarske čaplje na njenom području i dalje hrane.

Zbog toga je lokalno udruženje za proučavanje i zaštitu ptica GEPOMAY (Groupe d'Etudes et de Protection des Oiseaux de Mayotte) u kolovozu 2020., u okviru europskog projekta LIFE BIODIV'OM, započelo s obnavljanjem vlažnih livada u laguni Ambato i u blizini naselja Malamani.

Vlažne livade su izuzetno važne za očuvanje biološke raznolikosti te, osim madagaskarskoj čaplji, predstavljaju staništa mnogih vrsta vodozemaca, gmazova, insekata i ptica. Na Mayotteu se njihov broj ubrzano smanjuje zbog onečišćenja okoliša, razvoja infrastrukture i urbanizacije, neodrživih poljoprivrednih praksi i invazivnih vrsta, što utječe na pomanjkanje vegetacije, a posljedično i na gubitak biološke raznolikosti i propadanje ekosustava.

Vlažna livada u laguni Ambato © Florent BIGNON

GEPOMAY je nositelj projekta Life BIODIV’OM na Mayotteu te je sukladno lokalnoj uredbi o biotopima odgovoran za provođenje aktivnosti zaštite i obnove vlažnih livada s ciljem očuvanja madagaskarske čaplje. Tako su u suradnji s dvije lokalne udruge - Jardin de M’Tsangamouji i Mlezi Maore, u kolovozu 2020. uloženi početni napori na obnovi i sprječavanju rasta invazivne biljne vrste taro (Colocasia esculenta). Do danas je obnovljeno gotovo 2.000 m2 – ili četvrtina ugroženog područja. Invazivne biljne vrste uklanjale su se i s livade Malamani, ponajviše biljke poznate kao carski svijećnjaci (Senna alata) i Acacia mangium.

„Ove su aktivnosti bile vrlo uspješne jer su se autohtone biljke sljedećih tjedana brzo proširile livadama“, kazao je Emilien Dautrey, direktor GEPOMAYa. „U bliskoj budućnosti također planiramo razviti partnerstvo s uzgajivačima zebu goveda, kako bi se izbjegla prekomjerna ispaša i vlažne livade održale u dobrom ekološkom stanju.“

Osim toga, lokalne udruge će pomoći u prikupljanju otpada na vlažnoj livadi Ambato, a lokalno stanovništvo će se educirati o važnosti biološke raznolikost i uslugama ekosustava. Također, Francuski ured za biološku raznolikost (Office Français de la Biodiversité, OFB) nastavit će s nadzorom lokacija i izdavanjem novčanih kazni zbog onečišćenja i ugrožavanja okoliša, posebice zbog gradnje ilegalnih nasipa.

© Alexandre LAUBIN / lifebiodivom.fr

U prosincu 2019. GEPOMAY je na Mayotte doveo zaposlenika francuskog partnera organizacije BirdLife - La Ligue pour la Protection des Oiseaux (LPO), kako bi sudjelovao u prvoj misiji obilježavanja madagaskarskih čaplji. Njegovo iskustvo na Mayotteu i izvrsno poznavanje vrste pridonijelo je uspješnom završetku misije (pogledajte priloženi video), a zahvaljujući velikom trudu uloženom u očuvanje ove lijepe i ugrožene ptičje vrste, ipak postoji nada da će se populacija madagaskarskih čaplji uspješno zaštititi.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Pobjeda za crvene vukove!

Američkoj saveznoj Agenciji za ribu i divlje životinje (U.S. Fish and Wildlife Service) sudskom je presudom naložena izrada plana za puštanje u divljinu u zatočeništvu uzgojenih jedinki ugrožene vrste crvenog vuka. Sud je zaključio kako je ta mjera nužna s ciljem sprječavanja izumiranja posljednje svjetske populacije crvenog vuka, a nacrt plana trebao bi se izraditi do 1. ožujka.

Loša vijest s Crvene liste zaštićenih vrsta: kultne grabljivice u strmom padu

Kultnim vrstama poput andskog kondora, sekretara, kratkorepog orla i velikog orla sada prijeti visoki rizik od izumiranja, utvrdio je BirdLife International. Za neke vrste, ozbiljnost i uzroci opadanja broja zrcali katastrofalnu krizu strvinara posljednjih godina, a posebno zabrinjava činjenica da bi se problemi mogli širiti na nove vrste i nove kontinente.

Park prirode Lonjsko polje ponovno otvoren za posjetitelje

U Parku koji je udaljen svega sedamdesetak kilometara od Zagreba, trenutačno buja život. Veličanstven biljni i životinjski svijet s kojim ljudi žive stoljećima u skladnom suživotu, u proljeće tradicionalno privlači sve zaljubljenike u stvaralačku moć prirode.

Izumrla jedna od najvećih svjetskih slatkovodnih riba

Nismo dugo čekali na vijest o prvoj vrsti koja je službeno proglašena izumrlom već prvih dana 2020. godine. Kineska veslokljunka (Psephurus gladius) koja je nastanjivala rijeku Yangtze te mogla doseći duljinu do sedam metara, posljednji je put uočena 2003. godine. Tijekom nedavnog istraživanja cijelog sliva rijeke nisu pronađeni dokazi o postojanju ove vrste te se vjeruje da je izumrla između 2005. i 2010. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER