Štakor napao i pojeo ptića kaukala u gnijezdu

Video s Lastovskog otočja potvrđuje opasnost koja nezaštićenim kolonijama pučinskih ptica prijeti od – štakora

Udruga Biom se u sklopu projekata LIFE Artina i Adriatic Seabird Guardians bavi uklanjanjem štakora s četrnaest otoka Lastovskog otočja. Morske ptice, kao što je kaukal, nisu evoluirale način obrane od ovih predatora.

  • Upozorenje: Uznemirujuća videosnimka štakora koji je napao i pojeo ptića u gnijezdu

Snimka događaja na Lastovskom otočju zorno prikazuje kobnu opasnost koju nezaštićenim kolonijama ovih pučinskih ptica predstavljaju naknadno naseljeni predatori – štakori.

Naime, štakori su došli na otoke uz pomoć ljudi, u brodovima, te su se na njima proširili iz istog razloga zbog kojeg se kaukali gnijezde na otocima – manjka ili nepostojanja predatora te nedostatka konkurencije u potrazi za hranom. U vrlo kratkom vremenu štakori mogu naseliti cijeli otok. Povećanjem njihove brojnosti na otocima, povećava se i predacijski pritisak na morske ptice, jer štakori, budući da su pravi oportunisti, koriste sve dostupne izvore hrane pa tako i jaja i mlade ptiće, navodi Udruga Biom.

Štakori su problematični u svim fazama razmnožavanja morskih ptica. U razdoblju polaganja jaja, štakori dolaze na gnijezda i hrane se jajima. Ptići morskih ptica, kao što je kaukal, koje su specijalizirane za gniježđenje na otocima, nisu evoluirale način obrane od ovih predatora. Dok su ptići, kaukali izgledaju kao slatke plišane igračke, a kao odrasli imaju prilično jake i oštre kljunove. No, i dalje su prilično slabi i ne mogu se obraniti od predatora kao što je štakor. Prilikom terenskih aktivnosti na Lastovskom otočju ove godine Udruga Biom zabilježila je upravo takav slučaj da je štakor napao i pojeo mladog ptića u gnijezdu.

  • Kaukal u letu / Foto: Biljana Ječmenica - Biom

Kaukal (Calonectris diomedea) je pelagička vrsta ptica cjevonosnica, za koje je karakteristično da veći dio godine provode na otvorenom moru, a na kopno dolaze za vrijeme gniježđenja. Cjevonosnice su dobile ime po „cjevčicama“ na kljunu putem kojih izlučuju koncentriranu otopinu soli, što im omogućuje da piju slanu morsku vodu i tako prežive bez dostupne slatke vode.

Ova vrsta gnijezdi se na našim pučinskim otocima, na Lastovskom i Viškom otočju. Gnijezdi se kolonijalno, a veličine kolonija mogu biti od svega nekoliko gnijezda, do nekoliko stotina. Gnijezde se u rupama i pukotinama malih izoliranih otoka na kojima stoljećima nije bilo prisutnih predatora te su kao takvi predstavljali sigurno mjesto za podizanje ptića. Nakon izlijeganja, ptići ostaju u rupama ili pukotinama u stijenama, gdje ih roditelji hrane sljedećih nekoliko mjeseci. Hrane se ribom, koju roditelji donose u gnijezda u noćnim satima. Dok su u lovu, mogu izbivati od gnijezda po nekoliko dana te prijeći i po nekoliko stotina kilometara. Posebna zanimljivost je da su mladi kaukali, tik pred izlijetanje, čak i teži od svojih roditelja, koji ih tada ostavljaju, a ptići nakon što ogladne, napuštaju svoje rupe i započinju samostalan život.

Jedna od aktivnosti Udruge Biom u sklopu projekata LIFE Artina i Adriatic Seabird Guardians je uklanjanje štakora s četrnaest otoka Lastovskog otočja. Otoci na kojima se vrši eradikacija posebno su odabrani jer se upravo na njima gnijezde naše vrste morskih ptica kojima štakori stvaraju probleme. Osim kaukala, na njima se gnijezde još jedna vrsta cjevonosnice, gregula (Puffinus yelkouan) te sredozemni galeb (Ichthyaetus audouinii) kojima štakori također jedu jaja i piliće.

„Sama eradikacija otoka provodi se vrlo intenzivno te se otoci obilaze dva puta tjedno u razdoblju od oko 30 dana, ovisno o veličini otoka i brojnosti štakora na otocima. Jednom kad se primijeti da nema znakova prisutnosti štakora na otoku kroz neko razdoblje, smanjuje se intenzitet obilaska otoka, ali se i dalje prate. Štakori mogu preplivati do 700 metara na moru, te se mogu ponovno nastaniti ako dođu brodovima ili čamcima. No, aktivnosti koje se trenutno provode na ovim otocima kroz projekte neće trajati zauvijek i zato je za dugoročan opstanak morskih ptica bitno uspostaviti godišnju kontrolu štakora na bitnim kolonijama”, istaknuo je Sven Kapelj, voditelj Programa za očuvanje ptica u udruzi Biom.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

2019. godina proglašena je godinom prepelice

Udruga Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) proglasile su 2019. godinu „Godinom prepelice“. Obje udruge provode aktivnosti zaštite prepelice koje su prije svega usmjerene na sprečavanju krivolova. Procjenjuje se da u krivolovu godišnje strada minimalno 40.000 prepelica,  ali stvarni broj je vjerojatno veći.

Na Lastovu pokrenuta prva akcija odvajanja otpada

Otočno vijeće Lastova pokrenulo je akciju odvajanja otpada u suradnji s Općinom Lastovo, lokalnim Komunalcem, Parkom prirode Lastovsko otočje i LAG-om 5. Akcija je započela 14. siječnja i trajat će do početka veljače svakog četvrtka i petka od 09:00 do 12:00 sati.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER