Nova tehnologija umjetne fotosinteze

Brže fiksira i konvertira CO2 u organske produkte od prirodnog procesa

Tim istraživača s Max Planck instituta za kopnenu mikrobiologiju, Njemačka, razvio je novu tehnologiju uklanjanja ugljikovog dioksida iz atmosfere koja se temelji na prirodnom procesu fotosinteze. Umjetno dobiveni put kojim se CO2 prevodi u organske komponente brži je nego prirodni proces koji se odvija u biljkama.

Umjetno dobiveni put fotosinteze dokazano brže fiksira i konvertira CO2 u organske produkte od prirodnog procesa.

 

Uloga fotosinteze u apsorpciji ugljikovog dioksida (CO2) svakome je dobro poznata. Fotosinteza je prirodni proces u biljkama kojim se prilikom djelovanja Sunčeve energije ugljikov dioksid i voda prevode u biljkama iskoristive organske tvari i kisik. Ovim procesom smanjuje se koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi.

Iako nema sumnje da biljke dobro rade svoj posao, u zraku je jednostavno previše ugljikovog dioksida da bi ga one same u potpunosti uklonile ili održavale njegovu koncentraciju okolišu podnošljivom. Nadalje, glavni odgovorni enzim u tom prirodnom procesu ne radi dovoljno brzo da bi se učinkovito regulirala količina CO2 u atmosferi samo ovim procesom.

Istraživači s njemačkog Max Planck instituta za kopnenu mikrobiologiju predvođeni Thomasom Schwanderom došli su do mogućeg rješenja ovog problema.

U istraživanju objavljenom u časopisu Science, istraživači su detaljno opisali postupak kojim su uspjeli napraviti umjetni put pretvorbe CO2 u organske spojeve koji je brži od prirodnog procesa u biljkama. Kako bi pronašli adekvatan enzim za poboljšanje fiksacije CO2, istraživači su pažljivo odabrali 17 enzima iz devet različitih organizama. Enzimi su zajedno ispitani optimiranjem procesa korak po korak kako bi se stvorio što precizniji umjetni put pretvorbe CO2 u organske molekule.

Iako još nije proveden u živom organizmu, masenom spektrometrijom visoke razlučivosti pokazano je da je in vitro novi umjetni put brži način hvatanja ugljikovog dioksida prirodnog Calvinovog ciklusa (sekundarne reakcije fotosinteze) u biljkama.

Jednom kad se tehnologija uspješno prenese u žive biljke, fiksiranje ugljikovog dioksida bit će brže, a energetski zahtjevi procesa bit će niži. Primjena ovog procesa uključuje razvoj sustava za stvaranje ugljika baziran na stočnoj hrani, a možda će čak i biti moguće dizajniranje poželjnih kemijskih proizvoda. Očigledan učinak je bolja obrada ugljikovog dioksida koja može pridonijeti stabilizaciji njegove prisutnosti u atmosferi.

B.K.

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Otkriven i riješen bitan nedostatak fotosinteze

Znanstvenici su utvrdili prirodnu manu fotosinteze, i kao rezultat povećali produktivnost biljaka za nevjerojatnih 40 posto u usporedbi s prirodnim procesom. Riječ je o genetskim modifikacijama koje bi mogle spasiti svjetsku populaciju od predviđenih budućih nestašica hrane, kao i smanjenja hranjivih tvari glavnih prehrambenih usjeva.

Je li umjetni list spreman za stvarni svijet?

Biljke su zadivljujuće male tvornice koje pretvaraju Sunčevu svjetlost, vodu i ugljikov dioksid u energiju. Tijekom posljednjih godina ljudi su pokušali imitirati taj proces proizvodnjom umjetnih listova, ali nikad nisu bili blizu tome. Istraživači sa Sveučilišta Illinois u Chicagu osmislili su novu verziju koja bi mogla raditi u stvarnom svijetu, uklanjajući ugljikov dioksid iz zraka i proizvodeći kisik i sintezno gorivo.

Opušci cigareta utječu na rast biljaka

Zahvaljujući globalnim kampanjama protiv pretjerane upotrebe plastike, korištenje pojedinih plastičnih proizvoda poput slamki ubrzano se odbacuje, velike svjetske kompanije obvezuju se na napuštanje plastičnih i korištenje alternativnih materijala za izradu ambalaže, a sve veći broj zemalja zabranjuje upotrebu plastičnih vrećica. Međutim, čini se da se rijetko i nedovoljno upozorava na mnogo opasniji uzrok plastičnog onečišćenja, a to su opušci cigareta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER