Danas obilježavamo 50. jubilarni Dan planeta Zemlje!

Borimo se za našu budućnost!

Tema ovogodišnjeg jubilarnog 50. Dana planeta Zemlje 2020. su klimatske akcije. Ogroman izazov, ali i ogromne mogućnosti djelovanja na ublažavanje klimatskih promjena iznjedrili su potrebu provođenja klimatskih akcija kao ovogodišnju aktualnu temu. Klimatske promjene predstavljaju najveći izazov za budućnost čovječanstva i održavanje života kakvog poznajemo.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje, a sam naziv Earth Day prvi put je 21. ožujka 1969. godine upotrijebio gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto – u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje. Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedi­njenih naroda 22. travnja proglasila je međunarodnim Danom planeta Zemlje.

 

Imate pravo glasa. Kako ćete ga iskoristiti?

2020. je godina koja zahtijeva hitne, smjele i ujedinjene akcije kako bi se spriječili najrazorniji utjecaji klimatske krize. Ove se godine također obilježava 50. jubilarni Dan planeta Zemlje, kada se milijuni ljudi udružuju kako bi upozorili na potrebu veće zaštite našeg jedinog planeta.

Ovaj globalni pokret potreban je svima nama i to na svim razinama, kako bismo zajedno pokrenuli odvažne i odlučne mjere s ciljem zaštite planeta Zemlje.

Organizacija Earth Day Network surađuje s nekim od najutjecajnijih imena svjetske znanosti, poslovnog svijeta, politike, aktivizma i kulture te zahtijeva provođenje transformativnih akcija s ciljem zaštite našeg planeta, zajednica i ekosustava koji su izloženi najvećem riziku.

Dva izazova koja možemo, hoćemo i moramo riješiti!

Dan planeta Zemlje, 22. travnja 2020., obilježava se u uvjetima pandemije korovirusa (COVID-19) i sve izraženije klimatske krize. Svijet nije bio spreman za novi koronavirus, ali u svakom njegovom dijelu još uvijek imamo vremena za pripremu odlučne borbe protiv klimatske krize.

Upravo nas pandemija koronavirusa podsjeća na ono što možemo izgubiti ako se ne budemo borili za očuvanje našeg planeta. Ako ne zahtijevamo promjene koje će transformirati naš planet i ublažiti klimatsku krizu, naše će trenutno stanje postati novo normalno - svijet kojim haraju pandemije i ekstremni vremenski događaji te dodatno ugrožavaju već marginalizirane i ranjive zajednice, kao i budućnost cjelokupnog čovječanstva.

Danas moramo reći da vjerujemo u znanost, da svatko od nas može biti dio promjene te da su očuvanje našeg planeta i dobrobit ljudi koji na njemu žive naši glavni prioriteti. Moramo iskoristiti sve mogućnosti kako bismo promijenili svoj život i svijet, ali ne samo za jedan dan, nego zauvijek. Iako nas pandemija koronavirusa prisiljava da ostanemo kod kuće i držimo distancu, ne može nas prisiliti da ne izražavamo stavove i ujedinjeni ne zahtijevamo odlučne akcije za zaštitu klime.

>>> Pročitajte još >>> ZNANSTVENICI ZA KLIMU: Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani

  • Fotografija Zemlje nazvana „Mramorna kugla“ posade Apollo 17 iz 1972. godine promijenila je način na koji su ljudi gledali na svijet

Pandemija nas je natjerala na globalnu digitalnu mobilizaciju

Možda smo fizički razdvojeni, ali smo zahvaljujući digitalnim tehnologijama povezani više nego ikad. Zdravlje ljudi i zdravlje planeta neraskidivo su povezani, a zbog milijuna ljudi koji su se 1970. godine okupili oko ideje obilježavanja Dana planeta Zemlje, 50 godina kasnije moramo ponovno pokazati zajedništvo i još veću odlučnost.

Dana 22. travnja kreće globalna digitalna mobilizacija i zahtijevaju se odlučne akcije za ljude i planet. Tijekom obilježavanja 50. obljetnice Dana planete Zemlje na digitalnim platformama će se održati brojni razgovori, pozivi na akcije, predstave, video poduke i još mnogo toga. Unatoč digitalnom obilježavanju i bez obzira gdje se nalazimo, svatko od nas može biti dio promjene jer samo zajedno možemo spasiti Zemlju.

Od 22. do 24. travnja brojni aktivisti, izvođači i umjetnici okupit će se na zajedničkoj trodnevnoj Earth Day Live mobilizaciji. I dok pomažemo našim zdravstvenim radnicima na izravnavanju krivulje ove pandemije, moramo težiti dugoročnom cilju izgradnje društva utemeljenog na održivosti i pravdi.

Više o Danu planeta Zemlje i njegovom ovogodišnjem obilježavanju možete saznati na stranicama Earth Day.

Podsjetimo se, Dan planeta Zemlje 2018. godine obilježen je pod sloganom „Okončajmo plastično onečišćenje!“, prvenstveno s ciljem uklanjanja plastike za jednokratnu uporabu i donošenja jedinstvene globalne regulative za odlaganje plastike. Prošlogodišnji 49. Dan planeta Zemlje obilježen je pod sloganom Zaštitimo naše vrste te je bio usmjeren na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vrsta i njihovih staništa.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

WWF na Dan planeta Zemlje poziva donosioce odluka na usvajanje ambicioznih i konkretnih planova za zelenu i održivu budućnost

Čovječanstvo se trenutno nalazi između dvije krize - zdravstvene, uzrokovane korona virusom te klimatske krize, čija je posljedica, između ostalog, pad biološke raznolikosti. Obje predstavljaju prijetnju za čovječanstvo i svijet koji nas okružuje, priopćeno je iz WWF Adrije.

Prije 50 godina prvi put obilježen je Dan planeta Zemlje kao odgovor znanstvenika i građana na ekološke katastrofe koje su tada eskalirale, poput izlijeva nafte, onečišćenja vode i zraka. Možemo reći da borba za bolji svijet nije bila uzaludna te da smo donekle poboljšali način života usvajanjem niza konvencija i zakona o zaštiti okoliša poput Konvencije o biološkoj raznolikosti, Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Arhuške konvencije i drugih.

Planet Zemlja, naš jedini dom, danas je na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa. Najnoviji izvještaj Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. godina bila najtoplija godina od početka mjerenja. Odlaganje ozbiljnog bavljenja klimatskom krizom ima svoju cijenu, što zemlje Balkana itekako osjećaju – od sve izraženijih temperaturnih ekstrema do onečišćenog zraka zbog zastarjele industrije poput termoelektrana.

„Zdravstvena kriza ne smije biti razlog, niti izgovor vlada regije da zanemare politiku i mehanizme ublažavanja druge krize – klimatske. Moramo se suočiti s onim što je neosporno – posljedice klimatske krize su prisutne u obliku dužih sušnih perioda, ekstrema oborina i povećanih temperatura“, ističe Duška Dimović iz WWF Adrije.

Zdravlje planeta i čovjeka nije odvojivo. WWF zahtijeva od donosioca odluka u regiji da krenu s primjenom ambicioznih i konkretnih politika i planova, koji su utemeljeni na znanstvenim činjenicama i preporukama te da dosljedno implementiraju međunarodne sporazume. Industrija fosilnih goriva i drugih neodrživih izvora energije mora postati stvar prošlosti kako bi sačuvali planet.   

WWF poziva građanke i građane da daju Glas za planete Zemlju te da doznaju koje konkretne korake mogu poduzeti kako bi mogli doprinijeti zdravoj i sigurnoj budućnosti.

 

>>> Pročitajte još >>> Danas je Dan planeta Zemlje!

VEZANE VIJESTI

Zeleni oporavak i klimatska kriza nisu dovoljno zastupljeni u predizbornoj kampanji

Aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea su u utorak navečer pored Medvedgrada u Zagrebu organizirali projekciju poruka i vizuala na šumu kako bi ukazali na važnost zelenog oporavka, odnosno dovođenja zaštite klime i okoliša u središte planiranja oporavka od gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Danas je Dan planeta Zemlje!

Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu budućnost planeta. Priroda može bez ljudi, ali mi ne možemo bez nje te je važno osvijestiti kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi, poručuju iz WWF Adria.

Od tragedije do strategije

Što je zajedničko krizi koju je izazvao koronavirus i klimatskoj krizi? Obje su globalne, zahtijevaju međunarodnu suradnju i hitne mjere, a uz to i promjenu uobičajenog načina djelovanja. U kriznim vremenima brzina i opseg akcija su ključni. Ipak, ovim dvjema krizama pristupamo posve različito.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER