Zvukovi vraćaju život na mrtve koraljne grebene

Akustično obogaćivanje: Zvuci prošlosti daju novu nadu za obnovu koraljnih grebena

Tim britanskih i australskih znanstvenika otkrio je inovativni način kojim se može pomoći oporavku koraljnih grebena oštećenih i ugroženih utjecajem ljudskog djelovanja i klimatske krize.

Autori istraživanja objasnili su u zborniku Nature Communications da zdrava riblja populacija može pomoći u borbi protiv odumiranja koraljnih grebena, ali je problem u činjenici da oštećeni grebeni ne privlače velik broj riba budući im ne mirišu i ne zvuče poput zdravih.

„Zdravi koraljni grebeni vrlo su glasna mjesta. Kombinacija pucketanja rakova i zvukova riba rezultira zapanjujućim biološkim ozvučenjem“, objasnio je autor istraživanja i profesor na Sveučilištu u Exeteru Steve Simpson. „Takvi zvukovi privlače mlade ribe koje su u potrazi za svojim staništima.“

Tim istraživača sa Sveučilišta u Exeteru i Bristolu u Velikoj Britaniji te s australijskog Sveučilišta James Cook i Instituta za morsku znanost boravio je na Velikom koraljnom grebenu od listopada do prosinca 2017. godine gdje je pokušavao replicirati zvukove zdravog grebena u oštećenom okolišu.

„Ribe su izuzetno važne za funkcioniranje zdravog ekosustava koraljnog grebena“, rekao je glavni autor istraživanja Tim Gordon sa Sveučilišta u Exeteru.

  • Foto: © Tim Gordon, University of Exeter

„Na početku razdoblja kada se ribe mrijeste i odrastaju, naš tim je napravio 33 eksperimentalna modela od mrtvih koralja na pijesku udaljenom oko 25 metara od prirodnog grebena. U središte eksperimentalnih modela ugradili smo podvodne zvučnike, usmjerivši ih prema gore kako bi osigurali podjednaku raspodjelu zvuka u svim smjerovima“, objasnili su istraživači za dnevnik The Washington Post.

Tijekom 40 noći, puštali su snimke zvukova zdravih grebena u jednoj eksperimentalnoj skupini, dok su u drugoj skupini koristili zvučnike koji nisu ispuštali zvukove, a u trećoj skupini eksperimentalnih koralja nije bilo zvučnika. Kao rezultat toga, grebeni nad kojima su se ispuštali zvukovi zdravih grebena privukli su dvostruko više ribe od drugih, a vrste riba koje su privukli bile su 50 % raznovrsnije u odnosu na ostale eksperimentalne skupine. Ta raznolikost uključivala je vrste iz svakog dijela hranidbenog lanca, od onih koje se hrane planktonom sve do predatora, što je od izrazite važnosti za zdravlje grebena.

„Grebeni postaju pusti i tihi kad su oštećeni budući da nestaju rakovi i ribe, ali korištenjem zvučnika za povratak zvukova na greben nestale se ribe ponovno mogu privući“, rekao je Simpson.

Znanstvenici su ovaj proces nazvali „akustično obogaćivanje“ i smatraju da bi mogao biti jedan od načina za brže oporavljanje vrijednih ekosustava koraljnih grebena.

  • Foto: © Tim Gordon, University of Exeter

„Naravno, privlačenjem ribe mrtvi greben neće automatski oživjeti, ali njegov oporavak podupiru ribe koje ga čiste i stvaraju prostor za ponovni rast“, naveo je dr. Mark Meekan, jedan od autor istraživanja i biolog s australijskog Instituta za morsku znanost.

Međutim, istraživači također naglašavaju važnost borbe protiv najvećih prijetnji koraljnim grebenima, a to su klimatska kriza i pretjerani izlov ribe, u čemu su ih podržali znanstvenici koji nisu sudjelovali u istraživanju.

„Korištenje akustičnog obogaćivanja za ponovno koloniziranje oštećenih grebena s ključnim ribljim vrstama nova je metoda koja se može dodati drugim metodama za njihovo očuvanje“, rekla je za The Guardian dr. Catherine Head sa Sveučilišta Oxford i članica Londonskog zoološkog društva.

„Naše najjače sredstvo u borbi za koraljne grebene je Pariški klimatski sporazum te s ciljem smanjenja globalnih emisija CO2 moramo nastaviti vršiti pritisak na svjetske vlade, a ujedno i osobno pridonositi smanjenjem vlastitog doprinosa količini ugljikovog dioksida“, rekla je dr. Head.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Mali pojas je najbolje čuvana zelena tajna grada

Nekadašnja pariška željeznička pruga namijenjena za prijevoz robe i putnika, poznata pod imenom Mali pojas, prestala se koristiti 1934. godine i od tada je prepuštena bujanju divljeg života. Dijelovi stare željeznice postupno se otvaraju za javnost od 2007. godine i danas predstavljaju pravo utočište biološke raznolikosti. Trenutno je za šetače i rekreativce otvoreno nekoliko dionica u ukupnoj dužini od sedam kilometara.

Budućnost omiljenih ribica ovisi o zaštiti koraljnih grebena

Znanstvenici tvrde da se omiljene ribice ne mogu prilagoditi klimatskim promjenama zbog vrlo specifičnog parenja, no njihov opstanak ipak najviše ugrožava mogućnost nestanka koraljnih grebena.

LarvalBot pomaže pri obnovi Velikog koraljnog grebena

Klima se mijenja mnogo brže no što se vrste tomu mogu prilagoditi pa stoga znanstvenici poticanjem širenja vrsta, posebice onih ugroženih, nastoje ubrzati evoluciju. Takva intervencija može se opisati kao prirodna selekcija s malo ljudskog poticaja – ili, u ovom slučaju, uz pomoć robota.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER