Hoće li se dolinska groznica zbog klimatskih promjena proširiti prema sjeveru SAD-a?

Misteriozno gljivično oboljenje širi se Amerikom

Novo istraživanje američkih znanstvenika upozorava kako bi tijekom ovog stoljeća klimatske promjene mogle udvostručiti površinu SAD-a izloženu smrtonosnoj gljivičnoj infekciji pluća, poznatijoj kao dolinska groznica ili cocci (Valley fever).

Simptomi ove misteriozne bolesti vrlo su slični gripi, i mogu varirati od slabosti, do potpunog gubitka imuniteta koji otvara put infekcijama koje razjedaju tkivo. Zbog toga stručnjaci često pogrešno dijagnosticiraju bolest te se ona najčešće ne liječi.

 

Znanstvenici predviđaju kako će dolinska groznica stići i do područja diljem zapada SAD-a koja dosad nisu bila pod utjecajem ovog misterioznog gljivičnog oboljenja, zabilježenog u vrućim i suhim područjima poput jugozapada SAD-a i doline San Joaquin u Kaliforniji. Dolinska groznica izaziva sve veću zabrinutost i velik je problem američkog javnog zdravstva zbog povećanog broja oboljelih u Kaliforniji i drugim područjima.

Kako se navodi u časopisu GeoHealth, istraživači tvrde kako će se u slučaju scenarija globalnog pregrijavanja lista američkih saveznih država s mogućnošću širenja ovog gljivičnog oboljenja do 2100. godine povećati s 12 na 17, a broj pojedinačnih slučajeva infekcije za čak 50 %. Predviđa se kako će Montana, Nebraska, Sjeverna i Južna Dakota te Wyoming imati područja u kojima će dolinska groznica biti endemska bolest, a širenje oboljenja očekuje se i na području Kolorada, Idaha i Oklahome.

„Dolinska groznica će se znatno proširiti“, navodi glavna autorica studije Morgan Gorris, bivša doktorandica na zavodu za znanost Zemljinog sustava na Sveučilištu Kalifornija. „Izradili smo predviđanja do kraja 21. stoljeća i naš model predviđa premještanje oboljenja dalje prema sjeveru kroz zapad SAD-a, posebice preko Stjenjaka i Velike nizine, a do tada će se veći dio zapada SAD-a smatrati područjem endemije.“

Širenje oboljenja

Nacionalni centri za kontrolu bolesti i prevenciju (eng. Centers for Disease Control and Prevention - CDC) trenutno koriste kartu endemičnosti dolinske groznice koja se zasniva na studiji kožnih testova koji su se proveli u pomorskoj bazi u San Diegu 1940-ih godina. Koristeći se ovim podacima koji su stari gotovo 70 godina, Gorris je skupljala podatke o slučajevima dolinske groznice u brojnim bolnicama zapadnih država SAD-a.

Potom su ona i njen tim proučavali klimatske uvjete na mjestima gdje je oboljenje bilo najčešće. Zaključili su kako države s više od 10 slučajeva bolesti na 100.000 stanovnika imaju prosječne godišnje temperature iznad 10 °C i količinu oborina ispod 600 milimetara.

„Morgan je ovaj model osmislila temeljem temperatura i količina oborina te on daje slična, ali ne i ista predviđanja o zastupljenosti dolinske groznice kao što to navodi CDC“, rekao je koautor studije James Randerson, profesor i ravnatelj zavoda za znanost Zemljinog sustava na Sveučilištu Kalifornija. „Zapravo, smatramo kako bi ovo moglo potaknuti nastanak bolje suvremene karte područja u kojima ovo oboljenje predstavlja zdravstvenu prijetnju.“

Ovo istraživanje se zapravo usredotočuje na predviđanje širenja dolinske groznice i „očekuje se kako će se u nadolazećim desetljećima i temperatura i količina oborina znatno promijeniti na zapadu SAD-a, a povećanje temperature u državama izloženim sušama je ono što omogućuje širenje bolesti“, navodi Gorris.

Tko je najugroženiji?

Dijelovi Kalifornije i jugozapada SAD-a trenutno su posebno pogodni za razvoj gljivica, znanstveno poznatih kao Coccidioides. Zimski pljuskovi na suhom tlu omogućuju rast gljivica ispod površine zemlje, a kada se tlo osuši, izdužene niti gljivica lome se u spore od kojih su neke duge i do 2 mikrometra (μm) u promjeru.

Ako se tlo potrese opremom ili čizmama radnika, čestice mogu dospjeti u zrak te ih ljudi u tom slučaju mogu udahnuti. Radnici na gradilištima i u poljoprivredi, ali i zatvorenici koji asfaltiraju prometnice i gase požare u udaljenim mjestima, najviše su izloženi udisanju spora iz zraka.

Jednom kada se nađu u plućima, gljivice se transformiraju iz oblika niti u oblik sitnih kuglica koje rastu i razmnožavaju se u plućnom tkivu. Oko 40 % ljudi koji udahnu spore obole od ove bolesti.

Prvi simptomi bolesti dolinske groznice vrlo su slični gripi: kašalj, povišena temperatura, osjećaj hladnoće i noćno znojenje, a mogu varirati od slabosti do potpunog gubitka imuniteta koji otvara put infekcijama koje razjedaju tkivo. Zbog toga stručnjaci često pogrešno dijagnosticiraju bolest te se ona najčešće ne liječi. U najgorim slučajevima, gljivice se mogu premjestiti iz pluća u druge dijelove tijela, potencijalno uzrokujući lezije kože koje mogu rezultirati gubitkom udova.

U ekstremnim slučajevima, bolest može doći do mozga što rezultira naticanjem i smrću. Svega oko 5 % ljudi koji obole od dolinske groznice imaju ozbiljniji oblik bolesti i 1 % njih umire. Zdravstveni stručnjaci smatraju kako su trudnice, stariji ljudi i ljudi oboljeli od HIV-a najranjiviji, posebice za ozbiljan oblik ove bolesti. Filipinci i ljudi afričkog porijekla također su izloženi većoj opasnosti od obolijevanja. Randerson navodi kako ova bolest nerazmjerno pogađa ljude u zajednicama s niskim prihodima.

„Ako nastavimo ignorirati klimatske promjene i ne poduzmemo ozbiljne mjere kako bismo ih ograničili, predviđamo dvostruko povećanje područja koje će zahvatiti ova bolest do 2100. godine“, tvrdi Randerson. „To je izuzetno veliko i zabrinjavajuće širenje budući da će dolinska groznica pogoditi države diljem zapada SAD-a u kojima ranije nije bila zabilježena.“

Zanimljivo, ovo su istraživanje financirali Ministarstvo obrane SAD-a, Nacionalna naklada za znanost, Ministarstvo energetike SAD-a, NASA i zaklada Gordon and Betty Moore Foundation.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Za alergije i curenje nosa okrivite globalno zatopljenje

Porast globalne temperature pogoduje duljem periodu cvatnje nekih biljaka koje su uzrok brojnih alergija, a među njima se nalazi i ambrozija. Sve veća količina peludi u zraku uzrokuje više peludnih groznica i napadaja astme.

Razina CO2 obara rekord od prije 3 milijuna godina

Moderni svijet uskoro će prijeći temperaturni vrhunac od prije 3 milijuna godina budući da je razina CO2 već oborila drevni rekord. Zabrinjavajući rezultati nove studije upućuju na jaku osjetljivost Zemljinog sustava na relativno male promjene količine CO2 u atmosferi.

Nove spoznaje o utjecaju površinski aktivnih tvari na formiranje oblaka

Znanstvenici su po prvi put izmjerili koncentracije površinski aktivnih tvari u sitnim frakcijama lebdećih čestica u zraku. To bi moglo biti značajno za procese stvaranja oblaka i njihova svojstva, što bi moglo biti od posebne važnosti upravo u klimatski značajnim područjima kao što su oceani.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER