Varaždin dobiva Fakultet inženjerstva okoliša

Prilagođavanje Geotehničkog fakulteta izazovima koje donose klimatske promjene i gomilanje otpada

Na sadašnjem Geotehničkom fakultetu uz već etablirani Zavod za inženjerstvo okoliša nedavno je na evaluaciju i recenziju predan zahtjev za doktorski studij inženjerstva okoliša, a vjerojatno će već od naredne studijske godine cijeli fakultet dobiti novi naziv i usmjeriti se u potpunosti prema inženjerstvu okoliša

Ekologija i njoj srodne znanosti su godinama na našim fakultetima i sveučilištima bile samo dio pojedinih studija, eventualno neko usmjerenje i to uglavnom usmjereno na kemiju i biologiju. Tako je na PMF-u u Zagrebu, u Splitu se izučava ekologija mora, u Zadru i Osijeku ekologija vezana uz poljoprivredu, kao i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Nitko se zapravo s tim ne bavi cjelovito. Međutim, u Varaždinu se sadašnji Geotehnički fakultet, koji djeluje u sastavu Zagrebačkog sveučilišta, priprema postati Fakultetom inženjerstva okoliša, dakle cijeli fakultet usmjeren za ekologiju, održivi razvoj, zaštitu okoliša, na rješavanje problema otpada. O čemu se tu radi doznali smo na licu mjesta i razgovarali s dekanom dr. Rankom Biondićem i djelatnicima ovog fakulteta.

* Gospodine Biondiću, kakva je danas struktura Geotehničkog fakulteta i čime se bavi Fakultet?

- Geotehnički fakultet sada ima četiri zavoda: Zavod za geotehniku, Zavod za hidrotehniku, Zavod za inženjerstvo okoliša i Zavod za opće znanosti. Unutar zavoda ustrojeni su laboratoriji i praktikumi, a svaki od zavoda ima specifično područje djelovanja. Najstariji laboratorij je Geotehnički laboratorij koji je akreditiran za ispitivanja tla i djeluje u sastavu Zavoda za geotehniku. Laboratorij za geokemiju okoliša djeluje u sklopu Zavoda za hidrotehniku i bavi se ispitivanjima kvalitete podzemnih i površinskih voda i agrokemijskim analizama tla. U Laboratorij za inženjerstvo okoliša, koji djeluje u sklopu Zavoda za inženjerstvo okoliša, u zadnjih godinu dana uložena su znatna kapitalna sredstva za opremanje i operacionalizaciju.

Od Bolonje do doktorskog studija inženjerstva okoliša

Tradicijski, djelatnost Fakulteta bila je od njegovog osnivanja davne 1969. godine usmjerena prema geotehnici i hidrotehnici. Uvođenjem Bolonjskog sustava obrazovanja 2005. godine uveden je studijski smjer Inženjerstvo okoliša kao početak tranzicije djelatnosti Fakulteta prema istraživanjima okoliša s inženjerskog aspekta. Daljnja tranzicija je uslijedila 2012. godine uvođenjem preddiplomskog studijskog programa Inženjerstvo okoliša te 2015. godine uvođenjem diplomskog studijskog programa Inženjerstvo okoliša. U zadnje dvije-tri godine aktivno smo radili na izradi poslijediplomskog doktorskog studija Inženjerstvo okoliša koji je upravo predan na evaluaciju i recenziju. Nadamo se dobivanju dopusnice i za taj studijski program čime bi zaokružili sva tri ciklusa visokog obrazovanja na našem Fakultetu. Očekujemo da ćemo na taj doktorski studij sa sljedećom akademskom godinom upisati prve studente.

* Zašto orijentacija na inženjerstvo okoliša?

- Sam naziv Geotehnički fakultet potječe od 1990. godine kada smo postali samostalna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. S navedenim tranzicijama djelatnosti i studijskih programa prema inženjerstvu okoliša sve se više udaljavamo od naziva koji fakultet sada još nosi te razmišljamo o promjeni imena Fakulteta, usklađenju njegovog imena s nazivima studijskih programa koji se na njemu izvode. Aktivnosti promjene imena ćemo pokrenuti na proljeće sljedeće godine i očekujemo da će za početak naredne akademske godine fakultet imati novi naziv. Vjerojatno će se zvati Fakultet inženjerstva okoliša.

* Za koja područja se osposobljavaju studenti, gdje se inženjeri okoliša mogu zapošljavati?

- Na fakultetu se stječe diploma magistra inženjera inženjerstva okoliša, a u nacionalnoj klasifikaciji zanimanja to zanimanje, kao inženjer za okoliš, postoji još od 2010. godine. Trenutno na Fakultetu aktivno radimo na izradi Standarda zanimanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kao i drugim aktivnostima kojima bi omogućili što lakše zapošljavanje naših studenata u struci, kao njihovu bolju prepoznatljivost na tržištu rada.

Inženjeri osposobljeni upravljati okolišem

Na preddiplomski sveučilišni studijski program Inženjerstvo okoliša upisujemo godišnje 120 studenata, a na diplomski sveučilišni studijski program Inženjerstvo okoliša ukupno 69 studenata. Preddiplomski studijski program je bez studijskih usmjerenja, a na diplomskom studijskom programu su tri smjera: Geoinženjerstvo okoliša, Upravljanje vodama i Upravljanje okolišem. Bez obzira koji smjer završe studenti dobivaju zvanje Magistra inženjera inženjerstva okoliša, s određenom subspecijalnošću, bilo prema geoinženjerstvu, upravljanju vodama ili upravljanju okolišem. Završetkom diplomskog studija student je osposobljen upravljati okolišem na održiv način i preuzeti osobnu i timsku odgovornost za strateško odlučivanje i uspješno provođenje i izvršenje zadataka pri izradi elaborata, studija i projekata iz inženjerstva okoliša, te primijeniti legislativu iz područja zaštite okoliša i preuzeti društvenu i etičku odgovornost za posljedice. U najavi je i osnivanje komore inženjera za okoliš, tako da bi to značilo dodatnu afirmaciju i zaštitu ovog zanimanja, kaže dr. Biondić.

Fakultet već sada ima dobro opremljene laboratorije na kojima se provodi ne samo praktična rasprava nego i razna ispitivanja materijala. Od kakvoće tla za potrebe poljoprivrede, preko ispitivanja materijala za cestogradnju do analiziranja što se sve može učiniti recimo s ostacima rasvjetnih fluorescentnih cijevi. I ti se ostaci mogu iskoristiti, utvrđeno je ispitivanjima na Geotehničkom fakultetu, za potrebe građevinarstva.

Izučavanje cirkularne ekonomije

- U inozemstvu su ovakvi studiji vezani uz cijelu priču o klimatskim promjenama, naglasak je na gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša. Drugi studiji kod nas su nekako više usmjereni na kemiju, na prirodne znanosti. Mi smo ipak tehničke znanosti i tu je pristup drukčiji. Ovdje se radi o inženjerskim i tehnološkim rješenjima koja sagledavaju priču u kojem se pravcu sve razvija. Riječ je o cirkularnoj ekonomiji i klimatskim promjenama. Ono što se danas malo zna da 20 posto trošenja svih EU fondova mora biti povezano s klimatskim promjenama. Recimo u poljoprivredi 20 posto novca mora ići u nešto što je za smanjivanje CO2 ili za adaptaciju na nove prakse. U biti potrebni su stručnjaci koji bi implementirali sve te stvari vezane uz klimatske promjene, koji razumiju tu veliku sliku i kako napraviti projekte koji su usklađeni s tim ekološkim zahtjevima. Zato će Geotehnički fakultet prerasti u Fakultet za inženjerstvo okoliša, kaže dr. Robert Pašičko sa Zavoda za inženjerstvo okoliša koji je dosta iskustava stekao i na brojnim projektima u inozemstvu u kojima je sudjelovao.

Znanstvenici na ovom varaždinskom fakultetu ustanovili su, dakle, da su potrebni stručnjaci koji bi se mogli interdisciplinarno baviti zaštitom voda, tla, energetikom i otpadom. Kod nas još takvih stručnjaka nema, potrebe su sve veće što pokazuje i podata da je iako samo u HEP-u već pedesetak stručnjaka radi u sektoru zaštite okoliša.

Kako realizirati projekte uz minimalan utjecaj na okoliš

- Svaka elektrana mora imati osobu koja se bavi zaštitom okoliša, zato što svaka elektrana mora mjeriti, pratiti, aktivno sudjelovati u smanjenju emisija CO2 u zrak. Slično je s INA-om i drugim velikim tvrtkama, pedesetak firmi u Hrvatskoj imaju svoje stručnjake koji izvještavaju o emisijama CO2 i koji znaju na koji način to treba smanjiti. Za smanjenje emisija CO2 postoje nacionalni ili EU fondovi gdje se mogu dobiti sredstva za te potrebe, a te projekte treba znati pripremiti. Naši inženjeri će osim toga raditi na elaboratima zaštite okoliša, na studijama...

Prijašnji sustav je bio usmjeren samo na ekonomsku opravdanost investicije, a sad se došlo do potreba zaštite okoliša. To je sasvim drugi pogled, saznanje da resursi ne dolaze iz tržišta nego iz prirode i nisu beskonačni. Nije poanta u tome da se zabrani nešto graditi, recimo cesta kroz neko područje, nego da se vidi kako se to nešto može napraviti, a da ima minimalni utjecaj na okoliš, zaključuje dr. Pašičko.

 

ZNANOŠĆU DO KORIŠTENJA OTPADA​​ - Na Zavodu za inženjerstvo okoliša već se godinama radi na tzv. cirkularnoj ekonomiji, znanstveno nalazimo namjenu za neki otpad. Pronalazila su se rješenja za namjenu ostataka stakla i plastike koji do sada nisu išli u daljnju preradu, čak i za ostatke mulja, najviše za miješanje u razne betone. Jedan od značajnijih projekata je bilo uklanjanja indija, koji se kao tekući kristal koristi u mobitelima. Indij spada u rijetke metale i naša su istraživanja na tom području na razini svjetskih. Radili smo uporabu praha od tonera koji se može iskoristiti u bitumenima, asfaltnim bazama. Fakultet je prošle godine dobio i posao vještačenja pogona MBO u Varaždinu, vrlo kompleksan posao, najveće sudsko vještačenje koje je napravljeno u Hrvatskoj, a mi smo ga uspješno obavili, kaže dr. Aleksandra Anić Vučinić.

 

Edvard Šprljan

VEZANE VIJESTI

Europski tjedan za smanjenje otpada održava se do 26. studenog

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) ove se godine održava od 18.-26. studenog s ciljem promicanja aktivnosti podizanja svijesti o održivom upravljanju resursima i otpadom. Na sudjelovanje se potiče širok krug sudionika – od lokalne samouprave, preko privatnih tvrtki, organizacija civilnog društva, do pojedinaca.

Niču reciklažna dvorišta po cijeloj Hrvatskoj

U sustavu zbrinjavanja otpada značajno mjesto zauzimaju reciklažna dvorišta na koja se privremeno prikuplja otpad prije daljnje prerade. Značajna sredstva za otvaranje reciklažnih dvorišta osiguravaju se iz EU fondova, a u Hrvatskoj je otvoreno više desetaka manjih reciklažnih dvorišta, smještenih uglavnom uz odlagališta. No u posljednje vrijeme otvaraju se reciklažna dvorišta koja će djelovati u sustavu županijskih centara za gospodarenje otpadom, a za cijelu Hrvatsku predviđeno je otvaranje čak 97 mobilnih ili fiksnih reciklažnih dvorišta

Stjepan Kovač: Čakovec u svemu prati europske trendove

Ako gledate nezavisna istraživanja koja se provode po Hrvatskoj uspoređujući jedinice lokalne samouprave, Čakovec je uvijek pri vrhu. Bila to zaštita okoliša, nadstandard u obrazovanju, odnos prema udrugama civilnog društva ili pak poduzetnička klima, Grad Čakovec ulazi među najuspješnije jedinice lokalne samouprave u zemlji. Uspoređujemo se, ponajprije s onima koji su na nekim područjima bolji od nas, koristeći njihova iskustva i međusobno surađujući kako bi bili što bolji.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER